Hrvati misle da EU propada, ali im je sve draža

Najveća podrška EU od 71% je u Istri, Primorju i Gorskom kotaru,  najmanja, 51%, u Sjevernoj Hrvatskoj

ZAGREB  Većina hrvatskih građana boji se da će i druge članice EU doživjeti kolaps poput Grčke, da je euro u velikoj krizi i da mu je budućnost neizvjesna te da EU gubi ekonomsku trku sa SAD-om i Japanom, ali im je unatoč svemu tome EU sve draža. Pokazalo je to prvo terensko istraživanje javnog mnijenja nakon siječanjskog referenduma o ulasku Hrvatske u EU, koje je za Delegaciju EU-a provela agencija Ipsos Puls.

Istraživanje je pokazalo da se relativno velik broj građana, oko 40 posto, smatra nedovoljno informiranim o EU, ali istovremeno, tri četvrtine nije ni pokušalo samostalno naći informacije. – I dalje postoji osjećaj da se ne zna što je Hrvatska ispregovarala, kazao je Bagić. Ujedno, velik dio ljudi, gotovo dvije trećine, smatra da ne mogu imati nikakvu korist od europskih fondova.– Među ljudima postoji osjećaj da ih se europski fondovi ne tiču, ni direktno, niti posredno, da je to nešto od čega »obični« ljudi teško mogu profitirati, zaključio je Bagić.

Istraživanje provedeno tijekom srpnja i kolovoza pokazalo je da 44 posto ljudi ima pozitivan stav prema EU, što je, prema riječima voditelja istraživanja Dragana Bagića, jedan od najviših postotaka u posljednjih šest godina. Negativan stav ima 28 posto ispitanika, dok ostali imaju neutralan stav. Istovremeno, međutim, 77 posto očekuje grčki scenarij i u drugim članicama, 59 posto zabrinuto je zbog budućnosti eura, a 53 posto sumnja u mogućnost EU-a da konkurira SAD-u i Japanu.

– Zabrinutost građana zbog problema EU narasla je u godinu dana, ali je opći odnos prema Uniji pozivitniji, istaknuo je Bagić, pojasnivši to činjenicom da se EU ne percipira kroz njezine probleme, nego kroz njezin odnos prema Hrvatskoj. Percepcija kako EU tretira Hrvatsku se poboljšala, kazao je Bagić, napomenuvši da više građana  misli da je tretman pošten i da zahtjevi koje pred Hrvatsku stavlja Unija nisu na štetu, nego u korist Hrvatske.

Što se tiče posljedica članstva, u mnogim stvarima ljudi očekuju poboljšanja, primjerice, da će se otvoriti nove mogućnosti zapošljavanja u drugim članicama EU-a, da će se poboljšati poštivanje zakona te da će biti više stranih ulaganja u Hrvatsku. No, po pitanju standarda građani su podijeljeni: jedna trećina očekuje pad standarda, jedna trećina rast. Razlog je, prema Bagićevom tumačenju, to što većina građana očekuje da će, nakon ulaska u EU, cijene rasti. Upravo inflacija te emigracija mladih i dalje su najveći strahovi u pogledu pristupanja Uniji, za razliku od gubitka suvereniteta i identiteta koji muči manji dio ispitanika.

Prema rezultatima istraživanja, da je ovog vikenda ponovno referendum, 61 posto onih koji bi izašli glasalo bi »za« pristupanje, a 34 protiv članstva Hrvatske u EU. To je vrlo slično rezultatima uoči stvarnog, siječanjskog referenduma, a u odnosu na stvarni referendum, svega je tri posto ljudi promijenilo mišljenje, iz »za« u »protiv« ili obrnuto. Među razlozima za promjenu mišljenja, i to iz pozitivnog u negativan prema EU, ljudi su, primjerice, naveli sve gore stanje u članicama EU-a, nepoštivanje radnih prava, situaciju u Grčkoj, propadanje eura, pa čak i mafijaše u Italiji?! Što se tiče potpore po regijama, najveća podrška Uniji od 71 posto zabilježena je na području Istre, Primorja i Gorskog kotara, a najmanja, 51 posto, u Sjevernoj Hrvatskoj.

– Raspoloženje građana nije se dramatično promijenilo u odnosu na referendum, jedino je stav prema EU malo pozitivniji, a nadam se da će se pozitivan trend nastaviti do dana pristupanja, izjavio je šef Delegacije EU-a Paul Vandoren koji je uvjeren da će proces ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora u zemljama članicama biti dovršen na vrijeme, prije 1. srpnja 2013. No, od hrvatskih vlasti očekuje se nastavak ispunjavanja obveza, a Vandoren očekuje i poboljšanje investicijske klime.