Hrvatska se po potrošnji per capita slobodno može smatrati i pivskom zemljom, samo da to još potvrdimo dizanjem pivske kulture i raznovrsnosti, kaže urednik portala Pivnica.net Mato Pejić
ZAGREB » Malo što mazi hrvatski puk, pa ga tako ne mazi ni statistika, poglavito ne kojekakva istraživanja indeksa sreće po kojima i nismo zemlja najugodnija za život. Ali, nema zato tog istraživanja koje može pobiti istinu da je Hrvatska zemlja koja se uredno drži među prvih deset uglednih svjetskih zemalja što se diče najvećom potrošnjom piva po glavi stanovnika na godišnjoj razini! Evo smo, kako primjerice piše i The Telegraph, lani bili deveti na toj listi s 82 popijene litre po glavi stanovnika. Ispred nas su, na prvom mjestu, neprikosnovena Češka sa 143 litre po glavi stanovnika, slijede Nijemci sa 110 litara, pa Austrija, Estonija, Poljska, Irska, Rumunjska i Litva, a iza nas je jedna Belgija s 81 litrom po glavi stanovnika. No, u isto vrijeme istina je da ova godina nije donijela očekivani rast prodaje piva. Jest, bilo je Svjetsko prevenstvo u nogometu, ali bilo je i kišno ljeto, a ni recesija nije pomogla.
S trunkom rezerve
Mato Pejić, urednik portala Pivnica.net, upozorava kako liste ovakve vrste valja uzimati s trunkom rezerve, jer znaju biti nepouzdane. Ova tablica mu se, međutim, čini prilično dobra. – No, moguće je da nisu uvrštene sve zemlje i vjerojatnije je da je prava količina potrošnje piva per capita u Hrvatskoj malo ispod, a ne malo iznad 80 litara, ali tu je negdje. Recimo, ljestvica za 2013. europskog cehovskog udruženja Brewers of Europe kaže da je u Hrvatskoj popijeno 76 litara po glavi stanovnika i da smo na 11. mjestu u Europi – kazuje Pejić. – Godinama je Hrvatska držala posjek od 85 litara i to je bilo oko 15. mjesta na europskim i svjetskim ljestvicama, a to znači da padamo manje od ostalih, jer općenito u čitavom svijetu potrošnja piva već godinama konstantno pada – pojašnjava.
Reklo bi se, stvari po nas ne stoje loše. – Uglavnom, Hrvatska se po potrošnji per capita slobodno može smatrati i pivskom zemljom, samo da to još potvrdimo dizanjem pivske kulture i raznovrsnosti, u čemu također počinjemo hvatati priključak, makar smo još daleko od onog što priželjkuju pivski fajnšmekeri – zaključuje Pejić.
Božji nektar
Ni Milanu Pehu, radijskom voditelju i pivskom znalcu, brojka od 82 litre nije iznenađenje. – Ovaj su puta očito drugi »zakazali« pa nas je jedna od rijetkih naših konstanta gurnula u top 10 svjetskih pivopija. No interesantno je da se prema vrhu sve više probijaju zemlje nekadašnjeg istočnog bloka, pa trenutačno imamo situaciju da se u prvih deset nalaze samo četiri zapadne države u kojima je pivo ionako nacionalno piće s golemom tradicijom – kazuje Peh.
Samo, što s onim padom prodaje, podacima koji kazuju kako je u prvih devet mjeseci zabilježen pad prodaje od pet posto, odnosno da tržište piva u nas pada šestu godinu za redom. – Te podatke treba uzeti s malom rezervom budući da dolaze samo od velikih pivovara, koje doduše drže golem dio tržišta. Međutim, činjenica je i da je sve veći uvoz piva u Hrvatsku, ponajprije robnih marki stranih trgovačkih lanaca koji niskim cijenama i ponekad sasvim pristojnom kvalitetom opasno konkuriraju velikim tržišnim igračima. Osim toga, sve je veći broj pivoljubaca koji sami kuhaju svoje pivo, a samo unazad nekoliko mjeseci otvorene su i dvije craft pivovare, najavljuju se i nove, tako da se manjak koji imaju velike pivovare očito raspršio na piva iz uvoza, kućne radinosti i malih domaćih i stranih pivovara, pa se ukupna potrošnja na kraju ipak svodi na dugogodišnji hrvatski prosjek od 80-ak litara Božjeg nektara po glavi – zaključuje Peh.
