Jedna kuna više

Hotelijeri i privatni iznajmljivači protiv veće boravišne pristojbe: Turizam ne treba ubijati

Marina Kirigin

Sredstva prikupljena boravišnom pristojbom upućuju se turističkim zajednicama  / arhiva NL

Sredstva prikupljena boravišnom pristojbom upućuju se turističkim zajednicama / arhiva NL

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca u turizmu protive se povećanju pristojbe a da se ne analizira efikasnost sustava turističkih zajednica i učinci postojećih financijskih sredstava iz boravišne pristojbe.



Povećanje boravišne pristojbe u iznosu od jedne kune, prijedlog Ministarstva turizma za iduću 2018. godinu, u turističkoj privredi nije dobro prihvaćen. Naime, prema novom prijedlogu Uredbe za 2018. godinu, najviši iznos boravišne pristojbe po osobi i noćenju u glavnoj sezoni povećava se za 1 kunu, sa 7 na 8 kuna, odnosno općenito raspon tog iznosa blago se povećava u odnosu na dosadašnje, pa se kreće od najmanjih 2,5 kuna izvan sezone u D i ostalim razredima turističkih mjesta, do 8 kuna u A razredu turističkog mjesta i u glavnoj sezoni.



Ministar turizma Gari Cappelli jučer je, boraveći u Njivicama, odgovor o boravišnoj pristojbi prepustio svom pomoćniku Robertu Pendeu.


– Kao prvo, ne bih rekao da se s prijedlogom Uredbe o utvrđivanju boravišne pristojbe kasni, na što ovih dana neki upućuju, i to stoga što govorimo o pristojbi za iduću godinu, rekao je pomoćnik ministra istaknuvši i da je predložen rast pristojbe simboličan, ali i potreban.




– Povećanje od kune po noćenju je neznatno, a motivirano je nastojanjem da HTZ-u, koji je zadužen za promociju, osiguramo dostatna sredstva u okolnostima u kojima i svi naši konkurenti čine dodatne napore na promociji, rekao je Pende, istaknuvši da se u HTZ-u već godinama bilježi smanjenje sredstava iz proračuna, što se nastoji kompenzirati rastom namjenskih prihoda među kojima je i boravišna pristojba. Napomenuo je i da će cjelovitije, sustavno rješenje biti doneseno s očekivanim skorašnjim izmjenama zakonske regulative, kojima će se određivanje pristojbe prebaciti na lokalnu razinu.



Za promociju i razvoj


U Ministarstvu tvrde kako najavljeno povećanje boravišne pristojbe neće negativno utjecati ni na jedan segment hrvatskog turizma, nego štoviše, omogućit će povećanje iznosa za promociju i razvoj proizvoda. Napominju i kako su prilikom razmatranja povećanja boravišne pristojbe vodili računa i uspoređivali cijene boravišnih pristojbi u nama konkurentnim zemljama, međutim predstavnici turističke privrede smatraju kako prilikom bilo kakvog povećanja pristojbe treba itekako dobro analizirati situaciju, ali i već sada znati gdje će taj dodatan novac biti utrošen.


To tvrdi i opatijski hotelijer Krunoslav Kapetanović, vlasnik hotela Navis i Ville Kapetanović.


– Svako povećanje, bilo da je riječ o boravišnoj pristojbi, porezima, zapravo svemu onome što plaća gost, prije svega treba dobro analizirati. Treba već sada znati odgovor što će nam to donijeti i kako ćemo i na što taj višak sredstava potrošiti. U principu ja sam protiv povećanja. Znam da se naši kolege, djelatnici turističkih zajednica trude, međutim ja isto tako vjerujem da oni mogu više i bolje. Možda povećanje od jedne kune mnogi gledaju kao neki minimalni porast, ali valja računati da su nam početkom godine povećali PDV, ako tome sada dodamo i povećanje boravišne pristojbe to će itekako utjecati na konkurentnost turističkog proizvoda – rekao je Kapetanović.


Slično razmišljaju i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca u turizmu. Protive se povećanju boravišne pristojbe a da se prethodno ne analizira efikasnost sustava turističkih zajednica i učinci postojećih financijskih sredstava iz boravišne pristojbe te da se ne osigura efikasnost naplate i razmjerno opterećenje svih oblika smještaja, tj. obveznika plaćanja boravišne pristojbe. Smatraju kako bi povećanje boravišne pristojbe bilo još jedno neopravdano opterećenje za hrvatski turizam nakon povećanja PDV-a i poreza na nekretnine.


Paušalna naplata


Paušalni iznosi boravišnih pristojbi koje plaćaju privatni iznajmljivači prema novom prijedlogu neće se mijenjati. U Turističkoj zajednici Grada Opatije kažu kako je većina privatnih iznajmljivača zadovoljna paušalnim sistemom naplate boravišne pristojbe, međutim tako ne misli privatna iznajmljivačica iz Opatije Vanja Poščić.


Ona tvrdi kako je trenutačno paušalni sustav naplaćivanja boravišne takse loš. Smatra kako je takav sustav jedino dobar za turističke zajednice koje već unaprijed, bez obzira na broj gostiju u destinaciji, mogu računati s određenim iznosom sredstava.


– Svaki gost mora biti prijavljen i mora mu biti naplaćena boravišna pristojba, a ne da se nama iznajmljivačima odredi neki paušalni iznos prema kojem uvijek netko gubi, a drugi dobiva. Primjerice, recimo da sam platila turističkoj zajednici godišnji paušal od recimo 700 kuna, a da sam ovo ljeto imala dva gosta dva dana u svojem apartmanu – to znači da sam izgubila ja, međutim priča može biti i obrnuta, ako ja recimo izuzetno dobro radim, ako sam puna tijekom cijele godine, onda novac gubi TZ.


Smatram da svaki gost za svaki svoj dan boravka mora platiti boravišnu taksu, a mi iznajmljivači samo moramo biti prenositelji sredstava, boravišna pristojba ne smije biti sastavni dio cijene smještaja jer nju plaća gost i ide na račun TZ-a. O samom povećanju boravišne pristojbe smatram da ono ne smije biti prekomjerno, sve više od 10 posto je previše. Treba voditi računa da, ako na odmor dolazi višečlana obitelj, možda onda to više nije beznačajno povećanje – rekla je Poščić koja je prokomentirala i napise u medijima u kojima se navode zemlje koje imaju veću boravišnu pristojbu od one u Hrvatskoj.


– Treba reći da postoje i zemlje u kojima se boravišna pristojba ne naplaćuje i zato valja biti oprezan po pitanju povećanja – rekla je Poščić.


Dodatna sredstva


Iz opatijskih Milenij hotela poručuju kako prije svega treba ispitati način na koji se sada troše sredstva od boravišne pristojbe, a tek onda raditi na novim prijedlozima.


Prema prijedlogu ministarstva, dodatna sredstva od povećanja boravišne pristojbe usmjerit će se u različite programe u destinacijama, kojima ostaje i najveći dio sredstava boravišne pristojbe – oko 65 posto, a dio financijskih sredstava povećanjem boravišne pristojbe namjenski se planira utrošiti i na suradnju s avioprijevoznicima i povećanje broja letova prema svim hrvatskim zračnim lukama.