ZAGREB – Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, kao i Zakon o poticanju zapošljavanja odlaze u povijest, a resorno ministarstvo planira izraditi novi Zakon o tržištu rada, koji bi obuhvatio sva pitanja vezana kako uz posredovanje u zapošljavanju, tako i prava i obveze nezaposlenih te posebno pitanja osoba koje se nalaze na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, stalnih sezonaca, ali i obrazovanja odraslih.

Sadašnjim zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti propisano je i kako je doprinos za zapošljavanje izvor financiranja novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti. No, kako poreznim izmjenama od iduće godine Vlada taj doprinos planira ukinuti, tako i zakon treba uskladiti s novostima.

Proračunski trošak

Prema zadnjim podacima državne burze za zapošljavanje, naknadu za vrijeme nezaposlenosti primaju 25.462 nezaposlene osobe, a prosječno im se isplaćuje tek 2.131 kuna. Iz obrasca prethodne procjene stavljanja izvan snage kako Zakona o poticanju zapošljavanja, tako i novog Zakona o tržištu rada, nije jasno od kuda će se ubuduće prikupljati sredstva za naknade za vrijeme nezaposlenosti. Prema ranijim najavama – to će biti proračunski trošak. No, kako više propisanog doprinosa nema, postoji i opasnost da se naknada s vremenom izgubi.

Jedna od velikih novosti, sudeći prema obrascima prethodne procjene, je i prebacivanje obveze obrazovanja odraslih s Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih na Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Vladinim planom smanjivanja ustanova, naime, ta se agencija gasi. A činjenica da će dio njenih poslova preuzeti HZZ, čini se, neće dobro odjeknuti u javnosti. Obrasci procjena za donošenje novih zakona obično se žustro ne komentiraju u javnom savjetovanju jer su informacije o sadržaju budućih zakona šture.

No, u slučaju Zakona o tržištu rada, nekolicina do sada pristiglih reakcija negativno ocjenjuju plan da se obrazovanje odraslih prebaci u HZZ iz agencije. To je, kako se navodi, u suprotnosti sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije i konceptom cjeloživotnog učenja koji je bio temeljno polazište za izradu Strategije i temelj razvoja cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava. Osim toga, iz planiranih se promjena dade zaključiti kako se »obrazovanje odraslih poistovjećuje isključivo s tržištem rada, a zanemaruju se brojni drugi aspekti obrazovanja odraslih, poput razvoja ključnih kompetencija, razvoj ‘životnih vještina’ ili ‘vještina za 21. stoljeće’ što uključuje različite vrste pismenosti…«, kako ukazuje Siniša Kušić, s Filozofskog fakuleta u Rijeci.

Sporne promjene

U opsežnom komentaru na savjetovanje o obrascu prethodne procjene za Zakon o tržištu rada, taj znanstvenik koji se niz godina bavi pitanjem obrazovanja odraslih, ističe kako ukidanje Agencije i prebacivanje ingerencije za pitanja obrazovanja odraslih na HZZ i resorno ministarstvo ukazuje na opetovano zanemarivanje obrazovanja odraslih te potpuno krivo poimanje važnosti obrazovanja odraslih.

– Trebalo bi se razmišljati o stvaranju integriranog obrazovnog sustava u kojem će svi dijelovi raditi na harmoniziranju svojeg djelovanja, što je u skladu s konceptom cjeloživotnog učenja, a ne na izbacivanju obrazovanja odraslih iz odgojno-obrazovnog sustava. Ovakav prijedlog Zakona i ovakva obrazovna politika zasigurno neće pridonijeti većem uključivanju odraslih u programe obrazovanja odraslih – ističe u svom komentaru Kušić, podsjećajući kako se u Hrvatskoj svega tri posto odraslih uključuje u neke programe obrazovanja odraslih.

Vrlo slično na novosti reagira i Morana Koludrović s Filozofskog fakulteta u Splitu, smatrajući kako je obrazovanje odraslih sastavni i neodvojivi dio cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava te se ne smije isključiti iz obrazovnog resora.