ZAGREB  Dinamična zbivanja u HDZ-u, raspuštanje niz županijskih i gradskih odbora, nisu samo glavna tema u vodstvu nego i među članovima koji su poraženi na nedavnim izborima, pa s distance promatraju što se odvija u stranci. Baš kao što i u predsjedništvu HDZ-a postoje određene razlike u interpretaciji učestalih raspuštanja, ni izborni gubitnici, od kojih su neki dugo godina imali važnu ulogu u stranci, nisu suglasni u ocjenama.

Milan Kujundžić, jedan od Karamarkovih protukandidata,  predlaže rješenja za situaciju u kojoj se našla stranka.

– Nisam ni u kojem slučaju očekivao da će ubrzo nakon izbora uslijediti ova raspuštanja. Zato sam razočaran kao i mnogi drugi članovi koji su mislili da su ovakve metode stvar prošlosti. U stranku se uvukao strah, ljudi su zatečeni i zabrinuti. Tko sve inicira ta raspuštanja i s kojim motivima nije niti toliko bitno jer odgovornost je uvijek na stranačkom vrhu. Ako zbrojite stanovnike Zagreba, Rijeke, Osijeka i Varaždinske županije, gdje su raspušteni odbori, dođete do zaključka da su raspustili HDZ u pola Hrvatske. To tako ne može ići, ta je selektivnost jako loša za stranku, upozorava Kujundžić.

On smatra da bi za HDZ najbolje bilo kad bi se donijela odluka o novim izborima na svim razinama stranke.

– Očito postoje problemi u dosta sredina, ali to možemo riješavati samo ako opet organiziramo izbore i to prema modelu – jedan član, jedan glas. Karamarko je na izbornom saboru ionako najavio da će nakon lokalnih izbora biti unutarstranački izbori, pa zašto ih odmah ne bismo proveli i tako pronašli izlaz iz ovog stanja u HDZ-u, rekao nam je Kujundžić.

Andrija Hebrang se na izbornom saboru natjecao za dužnost potpredsjednika stranke, a nakon što nije dobio dovoljno glasova, politički se umirovio. Ipak, nije digao ruke od HDZ-a, a unatoč tome što je podržao Karamarka nezadovoljan je kako se stvari razvijaju.

– Sjećam se kako smo se u predsjedništvu krvavo borili za demokratske izbore. Bilo je vrlo neizvjesno jer je Šeks tražio da bude samo jedan kandidat za predsjednika i zalagao se za još dosta drugih nedemokratskih metoda. Pobijedili smo u predsjedništvu, u HDZ-u su po prvi put organizirani slobodni izbori i stoga me boli kad ljudi koji su zahvaljujući tome došli u vodstvo stranke sada smjenjuju druge koji su također demokratski izabrani. Veoma je loše za HDZ da se tako brzo negiraju rezultati izbora. Sudjelovao sam na skupštini na kojoj je Ante Zvonimir Golem izabran za predsjednika zagrebačkog odbora i znam da je poštovana procedura i da je on regularno pobijedio više kandidata, kritizira Hebrang praksu raspuštanja stranačkih ogranaka.

Hebrang se prisjeća sličnog procesa koji se u HDZ-u odvijao 2002. godine, nakon što je Ivo Sanader pobijedio Ivića Pašalića, ali smatra da se to ipak ne može uspoređivati s onim što se sada događa.

– Tada su u žestokom sukobu bile dvije frakcije i provedena je čistka poraženih. Nije ni to bilo dobro jer je HDZ na taj način izgubio i niz kvalitenih ljudi. No, danas nema nikakvih frakcija u HDZ i zato je tim gore što se raspuštaju ogranci, poručuje Hebrang.

I Ivan Jarnjak je u mirovini nakon što nije izabran za potpredsjednika HDZ-a, ali on nije rezerviran prema raspuštanjima. Štoviše, uvjeren je da su to nužni potezi.