ZAGREB – Oko 3.000 pacijenata pokušalo se u zadnjih mjesec i pol dana naručiti za istu pretragu u dvije ili više bolnica, ali ih je informatički sustav u tome spriječio. Jedinstveni kalendar naručivanja, koji se od 15. prosinca 2019. primjenjuje u 40 umreženih bolnica, i to na ukupno devet pretraga ili postupaka na koje se najduže čeka – MR, CT, holter EKG, UZV srca, ergometrija, operacija katarakte, UZV dojke, UZV štitnjače i gastroskopija – onemogućio je višestruko naručivanje na istu pretragu, što je dosad bila uobičajena praksa pacijenata.

Prema podacima HZZO-a, u istom je razdoblju uočeno oko 2.000 slučajeva dvostrukih narudžbi koje su pacijenti već ranije napravili. Djelatnici HZZO-a ponudili su im da izaberu termin koji žele, a s ostalih su izbrisani. Procjene su HZZO-a ranije bile da se na listama čekanja i do 30 posto narudžbi odnosi na dvostruke narudžbe, te da bi se za toliko mogle skratiti liste čekanja, kad se sve bolnice umreže u sustav.

– Prave i objektivne podatke oko skraćivanja listi čekanja možemo imati tek nakon 1. svibnja ove godine, kada će biti umrežene sve bolnice, poručuju iz Direkcije HZZO-a. To će značiti umrežavanje još 20-ak bolnica, jer dvije trećine obuhvaćene su Jedinstvenim kalendarom naručivanja. Time će se liste čekanja dodatno skratiti, jer je primjena informatičkog sustava naručivanja preduvjet »čišćenja« listi čekanja od prekobrojnih narudžbi.

Stupanj hitnosti

U ravnateljstvu KBC-a Sestara milosrdnica kažu kako su od srpnja prošle godine, kad su uveli novi program naručivanja, s lista čekanja iz medicinskih ili drugih razloga obrisali 2.620 termina, dok su čak 7.947 termina pacijenti otkazali sami, jer su već obavili pregled, odnosno pronašli raniji termin u drugoj bolnici.

Na MR mozga u toj se bolnici, prema podacima HZZO-a, i dalje čeka 325 dana, dok je rekorder KBC Zagreb gdje je prvi slobodni termin za 697 dana, ili gotovo dvije godine. Na CT mozga najdulje se čeka u Zadru i Varaždinu, više od 150 dana, u KBC-u Rijeka 59 dana, a u Koprivnici na red se može doći već za dva dana. Na UZV dojke u KBC-u Rijeka čeka se 27 dana, a u splitskom KBC-u nevjerojatnih 569 dana. UZV srca u riječkoj se bolnici može obaviti za 87 dana, ili nešto manje od tri mjeseca, dok se u pulskoj bolnici na tu pretragu čeka čak 310 dana. Holter EKG u Thalasotherapiji Opatija pacijenti čekaju 27 dana, u KBC-u Rijeka 72 dana, dok u Vinogradskoj na njega moraju čekati čak 359 dana.

Dok čišćenje lista čekanja od dvostrukog naručivanja, prema tvrdnjama iz HZZO-a, funkcionira dobro, naručivanje iz ordinacija obiteljskih liječnika ne funkcionira uopće, kažu u Koordinaciji liječnika obiteljske medicine (KoHOM). Oni su, naime, prema planu HZZO-a, trebali naručivati pacijente prema stupnju hitnosti, što bi omogućilo brži pregled onima kod kojih se sumnja na ozbiljniju bolest.

Sustav ne funkcionira

– Naša splitska bolnica još uvijek nije informatizirana, a i kolege u Zagrebu kažu da sustav nigdje ne funkcionira – veli Vikica Krolo, predsjednica KoHOM-a. I prioritetne liste čekanja, koje je uveo ministar Kujundžić nisu joj, kaže, dostupne iz njene ambulante. Obiteljski liječnici, dodaje, ne bi ni trebali biti ti koji će određivati stupanj hitnosti pacijenta, već bi to trebali raditi bolnički liječnici.

»Većinu pretraga ionako indiciraju bolnički liječnici. Na pola pretraga mi pacijenta i ne možemo slati bez njihovog mišljenja. Malo tko zna da ne možemo pisati uputnicu za magnetsku rezonancu bez bolničkog liječnika«, objašnjava Krolo. Da bi pacijent došao na kolonoskopiju, na primjer, mora prvo posjetiti gastroenterologa. Bez toga ne ide. A kad specijalist vidi red hitnosti pacijenta, može ga odmah prijaviti na pretragu. Obiteljski liječnik tu služi samo da napiše uputnicu, dodaje. Ona i njeni kolege, dakle, naručuju »po starom«, kad u sustavu vide slobodan termin, upišu pacijenta.

Iz HZZO-a poručuju da sustav, po njihovim saznanjima, funkcionira u potpunosti.

– Sve umrežene bolnice dobile su upute na koji način trebaju naručivati pacijente, a na ravnateljstvu je da educira svoje osoblje.

Kontrola listi čekanja i dostupnost podataka je preduvjet za planirano ugovaranje po postupcima – kažu u Direkciji HZZO-a.