Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 5° 4n
Sutra: 5° 5° 4n
20. siječnja 2019.
Sporne kvote

HZZ traži povećanje upisnih kvota na studiju medicine, ali dekan Rukavina je protiv. Evo zašto

Foto S. Drechsler
Foto S. Drechsler
Autor:
Objavljeno: 11. siječanj 2019. u 7:06 2019-01-11T07:06:45+01:00

Diploma naših doktora medicine jednako vrijedi kao i diploma liječnika iz svih EU zemalja. Međutim, netransparentnim osnivanjem novih studijskih programa nepoznate kvalitete javlja se bojazan kako bi vjerodostojnost diploma mogla biti dovedena u pitanje. Istodobno, povećanjem upisnih kvota u desetak godina stvorio bi se višak liječničkog kadra, upozorava prof. dr. Tomislav Rukavina

U svojoj analizi i prognozi tržišta rada Hrvatski zavod za zapošljavanje ove je godine kada je u pitanju tržište rada Primorsko-goranske županije stvorio listu od 17 sveučilišnih studijskih programa za koja se trebaju povećati upisne kvote, jer riječ je o deficitarnom kadru, a na tom popisu se našao i sveučilišni studij medicine.

Međutim, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Tomislav Rukavina, u povećanju upisnih kvota ne vidi rješenje, jer kako pojašnjava problem primorsko-goranskog medicinskog kadra puno je slojevitiji.

– Radi se o tome da je zadnjih 7 ili 8 godina na našem fakultetu jako mali udio domicilnih studenata medicine. Mahom imamo studente iz drugih krajeva Hrvatske, otprilike sedamdesetak posto. Toga smo bolno svjesni, ali tu nikakvo povećanje upisne kvote ne može bitno promijeniti situaciju, jer ostvarujemo upise temeljem rang-liste dobivene na osnovu rezultata državne mature, a na žalost činjenica je da učenici srednjih škola iz naše županije ne ostvaruju dovoljno dobre rezultate da bi se upisali na Medicinski fakultet. S druge strane ne smije se zanemariti činjenica da u blizini postoje i drugi atraktivni medicinski fakulteti, poput Trsta i Ljubljane, gdje se vjerojatno dio maturanata odlučuje otići. To je dosta slojevit problem. Mi smo ove godine povećali kvotu sa 130 na 138 mjesta. Istina, nije neko veliko povećanje, ali ipak je povećanje koje nije rezultiralo bitnim povećanjem broja studenata iz ovoga kraja – objašnjava dekan.

Veliki interes

U tom kontekstu fakultet priprema predstavljanje studijskih programa po riječkim gimnazijama kako bi motivirao maturante da se prijave za studij medicine iako problema s popunjavanjem upisne kvote nema.

– Na razini Hrvatske naš je fakultet atraktivan, jer imamo 9 do 10 puta više kandidata za upis od kvote. Interes je velik i možda upravo zbog toga veći broj kandidata iz ovog kraja teže ulazi na studij medicine – kaže prof. dr. Rukavina.
U prilog nepovećanju upisne kvote, dodaje, ide i zaključak Dekanske konferencije donesen u povodu najava otvaranja studija medicine pri pulskom sveučilištu, kao i pri Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Stav je svih dekana hrvatskih medicinskih fakulteta da postojeće upisne kvote u potpunosti mogu zadovoljiti potrebe hrvatskog zdravstvenog sustava te da nema potrebe za njihovim povećanjem, a pogotovo ne za otvaranjem novih studija medicine.

Do kraja ljeta nova dvorana

Iako postoji stav da se kvota Medicinskog fakulteta ne treba povećavati, broj studenata na tom fakultetu raste, a riječ je o stranim studentima koji već dvije godine upisuju studij medicine na engleskom jeziku, a od iduće jeseni u ponudi će biti i studij dentalne medicine na engleskom jeziku za koji se planira upis 20 studenata. S tri generacije upisanih stranih studenata medicine taj bi fakultet iduće akademske godine ukupno trebao imati 150 stranih studenata, a kada oba studija budu u punom zamahu, bit će ih više od 400. Istovremeno se radi i na širenju prostorne infrastrukture Medicinskog fakulteta pa se tako planira već do kraja ljeta realizirati izgradnja montažnog objekta u krugu fakulteta koji će raspolagati s dvije dvorane kapaciteta po 200 sjedećih mjesta. Postojat će mogućnost spajanja dviju dvorana u jednu, kao i mogućnost njihovog pretvaranja u sportske dvorane, a želja je da se u okviru novog objekta otvori i predškolska ustanova namijenjena za djecu zaposlenika fakulteta.
Paralelno se vode i pregovori oko širenja nastavnih kapaciteta unutar KBC-a Rijeka i to primarno za potrebe studija dentalne medicine.
– Postoje planovi da se prostor koji je trenutačno u funkciji uprave KBC-a uskoro isprazni i da se u tim prostorima uredi dentalna klinika, a postojeći prostor klinike u Krešimirovoj 40 bude u cijelosti namijenjen za nastavne potrebe. Pored toga vode se pregovori s Gradom o najmu dodatnih prostora u Krešimirovoj 42 također za potrebe studija. Sve to ipak ovisi o dinamici promjena u KBC-u koji bi upravu trebao preseliti u nove prostore – najavljuje dekan Rukavina.

– To je zapravo priča koja ide netransparentnim tijekom. Postojeće naznake za osnivanjem dva nova studija medicine ne bi bile sporne da dosadašnja praksa nije bila da su pri osnivanju studija ti studiji mentoriraju od strane institucije koja već ima istovjetne programe i iskustvo u njihovoj provedbi, jer nije osnovati studij samo doći i početi predavati. Treba imati infrastrukturu, prostor, opremu i ljude. Tu se radi i o usvajanju praktičnih znanja i vještina, a čini mi se da će upravo u tom dijelu postojati problem, jer budući studij u Puli bi logično trebao biti orijentiran na Opću bolnicu Pula. Pulska bolnica ima određenu količinu kadrova, ali je pitanje koliko su ti ljudi kompetentni učiti studente. Postavlja se i pitanje konačnog produkta takvog studija, odnosno budućih doktora medicine. Kod ulaska u EU svi studijski programi u Hrvatskoj usklađeni su s Direktivom EU-a iz 2005. godine koja jasno definira provedbu edukacijskog procesa s obzirom na to da se radi o reguliranoj profesiji. Zbog toga diploma naših doktora medicine jednako vrijedi kao i diploma liječnika iz svih EU zemalja. Međutim, netransparentnim osnivanjem novih studijskih programa nepoznate kvalitete javlja se bojazan kako bi mogla biti dovedena u pitanje vjerodostojnost diploma stečenih na postojećim studijskim programima – naglašava dekan.
Ujedno dodaje da je jedan od zaključaka dekanske konferencije i taj da se u Hrvatskoj treba napraviti racionalan strateški plan kadrovskih potreba hrvatskog zdravstvenog sustava.

Kadrovska politika

– Hrvatska liječnička komora napravila je Demografski atlas hrvatskog liječništva u kojem stoji da će u idućih desetak godina četiri tisuće ljudi iz zdravstvenog sustava, odnosno doktora medicine različitih specijalnosti, steći uvjete za mirovinu. Ako zbrojimo kvote svih postojećih hrvatskih medicinskih fakulteta, dolazimo do brojke od 550 diplomanata, a unutar deset godina to je 5.500 budućih liječnika. Povećanjem upisnih kvota unutar desetak godina stvorio bi se višak liječničkog kadra. Prema aktualnim statističkim pokazateljima, Hrvatska po broju liječnika na 100 tisuća stanovnika spada u višu srednju klasu zemalja EU-a. Zaključak Dekanske konferencije je da bi na razini Hrvatske trebalo napraviti strategiju kadrovske politike svih zdravstvenih kadrova, ne samo doktora medicine, kako bi dobili ulazne parametre koji bi pomogli pri planiranju potreba za obrazovanjem različitih zdravstvenih kadrova. Ako pretpostavimo da će u idućih pet godina gotovo 3 tisuće mladih ljudi završiti studij medicine racionalnom politikom i strateškim planiranjem, oni bi unutar roka od 10 godina mogli biti pri kraju ili završiti specijalizaciju. Uzimajući u obzir trenutačno raspoložive kadrove koji rade u zdravstvenom sustavu bez specijalizacije, realnog manjka nakon tih deset godina gotovo da ne bi ni bilo – iznosi prof. dr. Rukavina.
Međutim, taj strateški plan, kaže, mora napraviti netko iz domene vlasti, a temeljem toga se onda mogu planirati promjene upisnih kvota ili pak otvarati novi studiji. Na pitanje koliko ima istine u pričama da je čak 28 djelatnika riječkog Sveučilišta spremno otići na novi pulski studij medicine, dekan odgovara kako su to tek špekulacije ili pak liste želja.

Prva generacija studenata bez pripravničkog staža

Ovo je godina u kojoj će sve hrvatske medicinske fakultete s diplomama napustiti i prva generacija završenih studenata medicine bez mogućnosti odrađivanja pripravničkog staža. Ukidanje staža nije naišlo na odobravanje kod samih studenata, međutim, iako pripravnički staž u dosadašnjem obliku više neće postojati, prof. dr. Rukavina najavljuje kako se radi na novom sustavu mentoriranja za buduće diplomante.
– U pregovorima s EU-om Hrvatska je ispregovarala da će zadnja generacija doktora medicine koja će imati staž biti generacija koja će studij završiti 2018. godine. Što znači da od ove godine staž više neće postojati. Međutim, postoji inicijativa Ministarstva zdravstva u iznalaženju rješenja koje će predstavljati alternativnu mogućnost rada mladih doktora medicine pod nadzorom. Upravo je u četvrtak održan sastanak na kojem su sudjelovali pored predstavnika Ministarstva i predstavnici svih fakulteta, predstavnici studenata, udruge mladih liječnika, Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog liječničkog zbora na kojem je predložena izrada pravilnika o tzv. sekundarijatu i vjerujem da će se najkasnije do srpnja donijeti spomenuti pravilnik koji mlade liječnike neće obvezivati, ali će im omogućiti rad pod nadzorom do trenutka dobivanja specijalizacije.

– Neslužbeno se priča da je za potrebe osnivanja studija u Puli odobreno 28 radnih mjesta. Neki nastavnici koji su bili zaposleni na riječkom sveučilištu i sada su u mirovini otišli su u Pulu i rade na osnivanju studija. Međutim, iako ih osobno iznimno poštujem, ipak se radi o ljudima u mirovini čiji radni vijek unutar postojećih zakonskih okvira može trajati još najduže pet godina što svakako nije dobra osnova za utemeljenje održivog studija – kaže dekan.

Prijenos ovlasti

Okosnica daljnjeg razvoja zdravstvenog sustava, kao i njegova racionalizacija koja je nedvojbeno potrebna, treba biti dijelom vezana i uz prijenos ovlasti, a ne isključivo uz povećanje produkcije liječničkog kadra.
– Ne može svaku proceduru unutar zdravstvenog sustava izvoditi samo liječnik, odnosno specijalist. Neke jednostavnije i manje složene zahvate mogu odraditi i dobro dodatno educirani zdravstveni djelatnici drugih profila, kao što je dodatno educirana medicinska sestra ili tehničar. Na taj bi se način povećao krug osposobljenih ljudi, rasteretio bi se liječnički kadar, a smanjili bi se i troškovi zdravstvenog sustava. Takvih primjera u svijetu ima, poput Engleske, a kod nas se o tome nažalost za sada samo priča, a vrlo malo nešto konkretno poduzima. Ne smijemo zaboraviti kako najveći dio troškova zdravstvenog sustava čine troškovi zaposlenih – zaključuje prof. dr. Rukavina.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka