Umirovljenici

HSU U ŠOKU Bernardić želi proširiti suradnju na još dvije umirovljeničke stranke: ‘Oni postoje samo na papiru’

Jasmin Klarić

Snimio Denis LOVROVIĆ

Snimio Denis LOVROVIĆ

U Hrvatskoj stranci umirovljenika su nam i službeno potvrdili da su dobili poziv za sastanak, ali nije im jasno zbog čemu težiti suradnji sa strankama koje postoje samo na papiru. Suradnja sa SDP-om im, jasno, odgovara, a za nju su zagrijani i u druge dvije umirovljeničke stranke. Kako bi mogli, međutim, surađivati među sobom, teže je pitanje, a u SDP-u se čude zašto Bernardić "u život" vraća Špiku koji je svojevremeno za 10. travnja ustvrdio da je povijesni datum



ZAGREB Predsjednik SDP-a Davor Bernardić sastat će se narednog tjedna sa čelnicima triju umirovljeničkih stranaka, Silvanom Hreljom, predsjednikom Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), Milivojem Špikom, prvim čovjekom Bloka umirovljenici zajedno (BuZ) i predsjednikom Stranke umirovljenika (SU) Lazarom Grujićem. Ova informacija potvrđena nam je iz nekoliko izvora.


U samom SDP-u se može doznati se kako se načelno razgovara i kontaktira s različitim umirovljeničkim udrugama i organizacijama jer SDP-ov savjet za rad, zapošljavanje i socijalni dijalog priprema svoj set mjera za umirovljenike.


No, kako su nam službeno potvrdili u Hrvatskoj stranci umirovljenika, poziv za sastanak u SDP-u na kojem će u ponedjeljak sudjelovati i šefovi još dvije umirovljeničke stranke su  dobili. “Stav HSU-a je da ćemo se odazvati na razgovore, iako ne vidimo smisao u suradnji sa strankama koje postoje samo na papiru”, kazao nam je glasnogovornik HSU-a Jurica Galešić.




Kad se pogledaju rezultati posljednjih anketa, jasno je na čemu HSU temelji ovakav svoj stav, naime, oni su jedina umirovljenička stranka koja se uopće spominje izvan rubrike “ostali”, po Crobarometru za rujan dobijaju 1,8, a po CRO Demoskopu za listopad 0,8 posto.


U političkim kuloarima se nagađa da je Bernardićev potez usmjeren ka pokušaju ujedinjavanja umirovljeničkih stranaka pod kišobranom SDP-a, kako bi se maksimizirao njihov rezultat u slučaju mogućih izvanrednih izbora. I doista, iz sve tri stranke će se čuti dobra riječ prema socijalnim stremljenjima SDP-a i samog Bernardića, uostalom, HSU i SU su i službeno potpisali SDP-ovu Deklaraciju o dobrom društvu na proljeće ove godine. Iz BuZ-a se, pak, da doznati i kako je, neovisno o SDP-u, blizu finalizacija političkog dogovora između nekoliko faktora na umirovljeničkoj sceni, koji bi stvorio jaku umirovljeničku političku opciju.


Obzirom na izjavu iz HSU-a, teško je očekivati da se na njih tamo računa, kao i da oni sami sebe vide u toj kombinaciji. Štoviše, tamo navodno “u šoku i nevjerici” gledaju na ideju da se u suradnju sa SDP-om, u kojoj je HSU od formiranja Kukuriku koalicije 2010. godine, priključe još i ove dvije umirovljeničke stranke. Nezadovoljnika ima i u SDP-u, pogotovo zbog “čuvenog” istupa šefa BuZ-a Milivoja Špike 10. travnja 2013. godine. Tad je Špika, kao član koalicije koju je predvodio HDZ na prvim europarlamentarnim izborima izazvao aplauz nazočnih i sablazan javnosti kad je na predizbornom skupu kazao kako je “danas 10. travnja, povijesni dan”. Kasnije je kazivao da je dan bio povijesan zato jer su se okupili pred prve izbore za hrvatske zastupnike u EU parlamentu.


Osim tog slučaja, čelnici umirovljeničkih stranka su se svih ovih godina rado ukazivali i na neke druge grijehe koji su se javno stavljali kolegama na teret, primjerice, Lazara Grujića se optuživalo za to da je lažni invalid, a Silvana Hrelju da je putem Fimi medije od HDZ-a za svoju stranku dobio 50.000 kuna.


Iako se danas iz dijela umirovljeničkih stranaka čuje pomirljivo kako je vrijeme da se odredi zajednički program i ljude koji će ga predstaviti javnosti – “a to ne moraju biti ni Grujić, ni Špika, ni Hrelja” – bit će to zanimljiv sastanak sa šefom SDP-a, makar se doista razgovaralo samo o mjerama koje priprema Savjet SDP-a za rad, zapošljavanje i socijalni dijalog.