Kohezijska politika

HRVATSKA PROTIV EU će financirati 70 umjesto 85 posto vrijednosti projekata?

Irena Frlan Gašparović

Snimio Vedran KARUZA

Snimio Vedran KARUZA

Komisija predlaže da se ubuduće europski projekti sufinanciraju sa 70 posto iz proračuna EU-a, a da se ostatak pokriva nacionalnim sredstvima. Hrvatska bi  tako za sufinanciranje projekata morala godišnje izdvajati oko 300 milijuna eura više, što za nacionalne financije nikako nije mala stvar



ZAGREB  Korisnici EU novca i državni proračun mogli bi se naći u problemima ako prođe prijedlog Europske komisije da se ubuduće »europski« projekti sufinanciraju sa 70 posto iz proračuna Europske unije, a da se ostatak pokriva nacionalnim sredstvima.


Projekti koji se iz EU kase trenutno financiraju u Hrvatskoj mogu računati da će do 85 posto potrebnog novca dati Europska unija, a ostatak od 15 posto čine nacionalna sredstva.


No, Komisija predlaže da se stopa nacionalnog sufinanciranja u okviru Kohezijske politike – kojoj je glavna svrha pomoći slabije razvijenima da sustignu razvijenije regije – poveća na 30 posto.




Nova stopa vrijedila bi za sljedeći sedmogodišnji EU proračun, za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Taj je prijedlog, međutim, Hrvatskoj neprihvatljiv.


– Sukladno novom zakonodavnom prijedlogu za Kohezijsku politiku, Hrvatska se ne slaže s predloženim povećanjem nacionalnih stopa sufinanciranja s dosadašnjih 15 posto na 30 posto. Predloženo povećanje neće pridonijeti dodanoj vrijednosti Kohezijske politike, dok će u isto vrijeme predstavljati financijsko opterećenje za korisnike i državni proračun, izvijestili su iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a (MRRFEU) nakon ovotjednog sastanka ministrice Gabrijele Žalac s predstavnicima Europske komisije. Na sastanku se razgovaralo o prijedlogu novog EU proračuna o kojem su tek počele rasprave među zemljama članicama Unije.


Udar na proračun


U slučaju povećanja stope nacionalnog sufinanciranja, jasno je da bi Hrvatska za EU projekte iz nacionalnih izvora morala izdvajati znatno više novca nego dosad. U razdoblju od 2014. do 2020. godine u okviru Kohezijske politike Hrvatskoj je iz EU proračuna dodijeljeno 8,45 milijardi eura (ukupno, za sedam godina).


Prema podacima resornog Ministarstva, nacionalno sufinanciranje od 15 posto iznosi (dodatnih) oko 1,49 milijardi eura za cijelo razdoblje, odnosno u prosjeku 213 milijuna eura godišnje.


Kada bi stopa nacionalnog sufinanciranja bila 30 posto, onda bi, izračunali su nam u Ministarstvu, godišnje trebalo izdvojiti iz nacionalnog proračuna 517 milijuna eura.


Dakle, da su predložena nova pravila već na snazi, Hrvatska bi za sufinanciranje projekata morala godišnje izdvajati oko 300 milijuna eura više nego što izdvaja sada, što za nacionalne financije ne bi bila mala stvar.


Riječ je, dakako, o hipotetskom izračunu koji se zasniva na iznosu namijenjenom Hrvatskoj u aktualnom EU proračunu. Taj će iznos u sljedećem proračunskom razdoblju, nakon 2020. godine, biti drugačiji, pa će se slijedom toga mijenjati i svota iz nacionalnih izvora.


Ipak, ovaj primjer pokazuje što bi za Hrvatsku značilo povećanje stope nacionalnog sufinanciranja. Treba uzeti u obzir i da se o novim pravilima tek pregovara pa države poput Hrvatske još imaju vremena izboriti se za povoljnija rješenja.


Nakon sastanka s predstavnicima Komisije, ministrica Žalac je poručila da Hrvatska pozdravlja najavljeno pojednostavljenje pravila kad je u pitanju korištenje EU fondova, ali »ne možemo podržati prijedlog smanjenja stopa sufinanciranja od strane EU-a, kao ni skraćivanje razdoblja za apsorpciju«. Skraćivanje tog razdoblja također bi moglo izazvati probleme korisnicima EU novca u Hrvatskoj.


Razdoblje za apsorpciju


Komisija smatra da bi, umjesto tri, razdoblje za apsorpciju trebalo biti dvije godine. Drugim riječima, novac predviđen u ovoj godini, mora se, prema sadašnjim pravilima, potrošiti do kraja 2021. godine, a prema predloženim izmjenama, morao bi se potrošiti godinu dana ranije.


– Ukoliko dođe do smanjenja razdoblja za apsorpciju s tri na dvije godine, očekujemo da bi se to moglo negativno odraziti na kvalitetu projekata s obzirom na to da bi se povećao pritisak, a ne postiglo ubrzanje apsorpcije sredstava što je osnovni razlog Europske komisije za uvođenje novog pravila, pojašnjavaju iz Ministarstva. Smatraju da bi se to posebno negativno odrazilo na velike projekte »kojima je često nedovoljno i tri godine«.


U svojim primjedbama Hrvatska nije usamljena. Hrvatsko mišljenje o prijedlogu kohezijske politike, kako je otkrio državni tajnik u MRRFEU Velimir Žunac, dijele i države Višegradske skupine – Češka, Poljska, Mađarska i Slovačka – te Slovenija, Bugarska i Rumunjska. Hoće li to biti dovoljno da se pravila kohezijske politike prilagode onima koji je najviše koriste, tek treba vidjeti.