Novac u beton

HNB potvrdio stvaranje “balona”: Cijene nekretnina na razini kakva je bila prije krize

Aneli Dragojević Mijatović

Cijene nekretnina su visoke, još uvijek rastu, no pojedini analitičari ne očekuju da će se taj rast dalje nastaviti / NL arhiva

Cijene nekretnina su visoke, još uvijek rastu, no pojedini analitičari ne očekuju da će se taj rast dalje nastaviti / NL arhiva

Porez na nekretnine nije opcija pa veliki viškovi novca na tržištu imovine ostaju porezno potpuno nezahvaćeni. Korist imaju posrednici, banke, ali još više nebankarski posrednici, razne agencije itd.



RIJEKA  Iako su iz središnje banke dosad negirali balon na tržištu nekretnina, guverner Vujčić sada je potvrdio da se stvara – tržište se pjeni, pregrijano je, cijene su na razini onih od prije krize, a povijest uči da nakon rasta, obično uslijedi pad.


Monetarna politika vani, koja se kod nas preslikava, nastavlja sa sijanjem likvidnosti te negativnim ključnim kamatnim stopama. To može značiti da će viškovi likvidnosti nastaviti loviti prinose.


Tako se dižu cijene, pa oni koji stanove moraju kupiti iz kredita, jer nemaju drugog načina, zapravo sve teže to mogu učiniti. Pomažu im subvencije, no s druge strane, one jačaju već ionako veliku potražnju, pa kad se sve zbroji i oduzme, možda više odmažu nego pomažu.




Usporavanje najvećih gospodarstava eurozone, te pad industrije, snažna potrošnja i ponovno jačanje uvoza, govore o krhkoj strukturi ekonomije. Cijene stanova, primjetili su u središnjoj banci, značajno su se odlijepile od troškova izgradnje.


Dovoljno da se počnu paliti lampice. Neka nova kriza, ako je bude, najsnažnije će opet udariti na mala periferna tržišta kao što je naše. No, loša je vijest što nositelji ekonomske politike, i monetarne, i fiskalne, tvrde da nemaju instrumenata da od eventualnog pucanja nekretninskog balona dugoročno zaštite građane.


Štoviše, ministarstvo u Vladi kojim upravlja HNS, kao što smo spomenuli, dodatno potiče zaduživanje i rast cijena kroz subvencioniranje, dok ministar financija Marić otvoreno priznaje da i to doprinosi bujanju cijena.


Cijene nekretnina su visoke, još uvijek rastu, no pojedini analitičari ne očekuju da će se taj rast dalje nastaviti / NL arhiva


Cijene nekretnina su visoke, još uvijek rastu, no pojedini analitičari ne očekuju da će se taj rast dalje nastaviti / NL arhiva



Političko pitanje


Tako to postaje političko pitanje i pitanje stabilnosti koalicije. Porez na nekretnine nije opcija pa veliki viškovi novca na tržištu imovine ostaju porezno potpuno nezahvaćeni. Korist imaju posrednici, banke, ali još više nebankarski posrednici, razne agencije itd.


Treba podsjetiti i da je upravo tržište nekretnina prije desetak godina bilo okidač globalne krize koja je krenula iz SAD-a: naglo su narasle kamate a pale cijene imovine, mnogi građani završili su u bankrotu, bankama su ostali slabi i nelikvidni kolaterali, pa se sustav počeo rušiti kao kula od karata. Naše je pak dužnike u međuvremenu mučio švicarski franak, te kredite nitko nije zabranio, pa sada njihove posljedice osjećaju i dužnici, a sve više i vjerovnici.


– Ne dajem investicijske savjete, rekao nam je Vujčić, no dovoljno je reći da u Danskoj ljudi ne žele dizati stambene kredite čak ni uz negativnu kamatnu stopu, odgovara primjerom. U prijevodu, to znači da bi na kraju vratili manje od same glavnice, no očito vjeruju da je i uz diskont cijena prenapuhana.


Cijene nekretnina na razini su od prije krize / NL arhiva


Cijene nekretnina na razini su od prije krize / NL arhiva



Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da kod nas cijene stanova rastu jer je potražnja veća od ponude: kamate na štednju su niske ili nikakve i štednja se prelijeva u nekretnine. Stoga to nije primarno monetarni fenomen, kupovina ide, ne samo iz kredita, nego većinom iz keša – keš se prelijeva u beton, kaže Novotny.


Time se izoliraju viškovi likvidnosti, no s druge strane Vlada subvencioniranjem kredita još i potiče stambeno zaduživanje, a ako dođe do problema, oni će biti najveći ako ga građani budu imali u svojim bilancama – jedanput su to bili švicarski franci, drugi puta gotovinski krediti, a treći puta mogu biti nekretnine, tumači Novotny. Veli da u slučaju nove krize nemamo prostora za intervencije, ključni problemi nisu riješeni, a ni proračun nije uravnotežen, ako imate dugove u zdravstvu i slično.


– Fiskalna, porezna politika mogla bi utjecati na kretanja na tržištu nefinancijske imovine, ali neće. No, moglo bi se na cijene nekretnina utjecati i sa strane ponude, u smislu da gradovi grade stanove, za prodaju ili najam, po niskim cijenama, cijenama daleko ispod sadašnjih tržišnih, i onda bi one pale – tko bi kupovao od privatnika ako država ili grad daju puno jeftinije, opisao je Novotny, spomenuvši ponovno primjere velikih gradova, poput Beča, Muenchena, koji investiraju u stanogradnju, utječu na ponudu, čine stanove dostupnima širokim masama a bez rizika od napuhavanja.



Prema podacima Eurostata, u drugom kvartalu ove godine, na godišnjoj razini, cijene nekretnina u Hrvatskoj rasle su za 10,4 posto, što je bilo gotovo najbrže u cijeloj Uniji (ispred su samo Mađarska i Luxemburg), dok su recimo u Italiji, također turističkoj zemlji, čak neznatno i pale, minimalni rast zabilježen je u Francuskoj, Britaniji itd.



Šonje: Nema drame


Ekonomski analitičar Velimir Šonje kaže da drame na ovom tržištu ipak nema, jer cijene, veli, još uvijek nisu došle na razinu iz 2008., a pogotovo je razlika po regijama.


– Izvan Zagreba i Jadrana praktički rasta nema. U Zagrebu smo još uvijek ispod razine 2008., i zapravo je jedino Jadran područje gdje su se cijene približile toj razini, a znamo da to nije direktno vezano uz domaću potražnju, nego je posljedica prisustva i rasta turizma. Taj je fenomen poznat u svim turističkim zemljama i u osnovi je nerješiv. Od 2008. do danas plaće su dosta veće, tako da kad gledamo cijene nekretnina u odnosu na plaće i kad uzmemo u obzir da nismo još uvijek na onoj cjenovnoj razini iz 2008., možemo reći da cijene jesu u porastu i relativno su visoke, međutim to ni izbliza nije ona veličina balona od prije 11 godina. Cijene nekretnina su visoke, još uvijek rastu, međutim ne očekujem da će se taj rast dalje nastaviti jer nemojmo zaboraviti da je, nakon iseljavanja i zbog demografskih promjena, temeljna strukturna potražnja za nekretninama danas mnogo slabija nego što je bila prije deset ili 15 godina. Uvijek može doći do korekcije cijena, ali oko nekretnina neće biti drame, misli Šonje.