ZAGREB – Ako je premijer Andrej Plenković imao namjeru Dan neovisnosti zasjeniti raspravom o drukčijem zakonskom uređenju nacionalnih praznika, kojom bi i jučerašnji praznik mogao biti ukinut, u tome je u potpunosti uspio.

Njegova najava da će Vlada s ovotjedne sjednice poslati u javno savjetovanje prijedlog izmjena Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u treći je plan potisnula datum koji je predsjednik Sabora Gordan Jandroković jučer nazvao »jednim od najvažnijih u modernoj hrvatskoj povijesti«.

Novinare koji su razgovarali s visokim državnim dužnosnicima gotovo je isključivo zanimalo koji praznik upada, a koji otpada. I, po svemu sudeći, Danu neovisnosti ne piše se dobro jer mu je palac dolje okrenula predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, izborna kandidatkinja HDZ-a. Ona smatra da datum kada je Hrvatska definitivno prekinula sve ustavnopravne veze s Jugoslavijom ipak ne zaslužuje status nacionalnog praznika.

Slijede konzultacije

– Dan neovisnosti malo je zbunjujući. Diplomatsko mi je iskustvo pokazalo da u drugim državama nisu sigurni kada je točno hrvatski Dan državnosti. Moj je stav da 30. svibnja treba biti Dan državnosti, a da se 8. listopada obilježava spomendanom, izjavila je predsjednica Republike.

Plenković u predizbornoj kampanji neće moći ignorirati taj njezin stav. Ponižavajuće je to, doduše, za Vladimira Šeksa, kojem je 8. listopada 1991. najbitniji datum dugačke političke karijere, budući da je napisao i na tajnoj sjednici Sabora u nekadašnjem sjedištu INA-e pročitao odluku o konačnom raskidu Hrvatske sa SFRJ. No, izborno je vrijeme i Šeks je jučer bio maksimalno stegovan.

– Vode se još rasprave, ali Dan neovisnosti najvjerojatnije će biti spomendan, rekao je Šeks novinarima. Nije se bunio zbog ovakvog izvjesnog ishoda.

Jandroković je objasnio da je zasad sigurno samo da će se Dan državnosti u budućnosti opet slaviti 30. svibnja, a da će o ostalim praznicima odlučivati HDZ sa svojim koalicijskim partnerima.

– Za ostale će se praznike konkretnije znati nakon što prođu konzultacije u HDZ-u i s našim koalicijskim partnerima. Ne raspravlja se o tome da neki datumi nestanu iz naše povijesti, već o tome što će biti državni praznik, a što spomendan i da se nađe trajno rješenje kako više ne bismo mijenjali te datume, izjavio je predsjednik Sabora.

Premijer Plenković i jučer je, baš kao i u ponedjeljak, bio zakopčan, ali je dao naslutiti da je prazniku Dan neovisnosti odzvonilo.

– Što bi rekli kolokvijalno, vidi se što se primilo, a što se malo slabije primilo, pa stvari treba staviti na svoje mjesto, odgovorio je Plenković novinarima na pitanje je li obilježen posljednji Dan neovisnosti. Ponovio je da će u javno savjetovanje ići »cjelovito rješenje, koje će primjerenije i preciznije valorizirati sve ključne trenutke u prvih nekoliko godina hrvatske samostalnosti«. Možda će to rješenje doista biti cjelovito, ali naići će na snažno odbijanje SDP-a, pa će postati osnova za nove političke sukobe.

Vodeći SDP-ovci, uključujući i njihovog predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića, jučer su burno reagirali na redizajn nacionalnih praznika. Posebno im smeta Plenkovićev plan da Dan državnosti iznova bude 30. svibnja, kao podsjetnik na dan kad je HDZ preuzeo vlast i Franjo Tuđman izabran za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske.

Draguljna kruna

Milanović je na svojoj internetskoj stranici čestitao građanima Dan neovisnosti, »meni najvažniji i najispravnije nazvan državni blagdan«. »Dan neovisnosti predstavlja punu afirmaciju milenijske državnosti – jednu novu, višu, najvišu kvalitetu.

Na taj dan je Hrvatski sabor, dan nakon bombardiranja Banskih dvora, donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza s ostatkom SFRJ. Hrvatska, država već vjekovima, postaje potpuno neovisna. Odluka Sabora draguljna je kruna toga dugog puta. Slijedi međunarodno priznanje«, napisao je Milanović.

On ima velikih problema s Danom državnosti 30. svibnja. »Eto nama HDZ-a, koji u bezidejnosti i praznini svoga bivanja sada, kao i uvijek, pokušava naciji utjerati svoje blagdane. Spomendan Sabora, 30. svibnja, namjeravaju opet uvaliti kao ‘dan državnosti’.

To nikada i nije trebao biti dan državnosti, to je dan na koji je 1990. ustrojen demokratski višestranački hrvatski Sabor s HDZ-ovom većinom. U tome je ujedno i sva ‘državnost’ toga datuma«, upozorio je predsjednički kandidat SDP-a.

Šef Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk ironizirao je HDZ.

»Da mi je prije deset godina netko rekao da HDZ ozbiljno misli ukinuti praznik kojim se obilježava datum kad je Sabor rekao da Jugoslavija više ne postoji i vratiti kao praznik dan kada je konstituiran Sabor Socijalističke Republike Hrvatske, kao dijela SFRJ, i izabrana delegacija u Vijeće republika i pokrajina Skupštine SFRJ, rekao bih mu da nije normalan«, provocirao je Bauk HDZ-ovce na Facebooku.

Sličan je bio ton potpredsjednika SDP-a Peđe Grbina.

»Da pojasnim, 8. listopada 1991. – dan kada je Hrvatska postala samostalna država, neovisna od SFRJ., a 30. svibnja 1990. – dan kada je HDZ došao na vlast, a Tuđman postao predsjednik. Pa si vi mislite što je njima važnije«, napisao je Grbin na Facebooku.

Predsjednica smatra da bi pad Vukovara trebao biti praznik

Hrvati znaju ismijavati Srbe da su skloni veličanju vlastitih poraza, ali, čini se da u HDZ-u smatraju da je vrijeme da se i u Hrvatskoj počnemo tako ponašati. Vrlo je vjerojatno da će pad Vukovara ubuduće obilježavati praznikom i neradnim danom. Predsjednica Republike očekivano je – za.

– Za mene bi to definitivno trebao biti državni blagdan, da dopustimo da toga dana u Vukovar dođu svi oni koji žele doći, koji se žele pokloniti žrtvama Vukovara, i da se u Vukovaru prisjetimo svih žrtava za Hrvatsku, istaknula je jučer Kolinda Grabar-Kitarović.

Predsjednik Sabora potvrdio je da je moguće da će Hrvatska dobiti novi praznik, jer »Vukovar je simbol hrvatske slobode i stradanja i svakako zaslužuje odgovarajući tretman«.