ZAGREB – HDZ i Most još nisu postigli suglasnost oko toga po kojem će modelu ispuniti obvezu države da do svakog kućanstva dovede brzi internet, odnosno oko toga hoće li država graditi optičku infrastrukturu ili će većinu tog posla, pa tako i sredstva koja se mogu povući iz europskih fondova, prepustiti privatnim tvrtkama. Vjerojatno će na tom milijarde eura vrijednom poslu dvije glavne stranke još odmjeravati snage, ali čini se da je Most, ili bar tako vjeruju pojedini zastupnici te stranke, uspio progurati dio onoga za što se zalažu.

Tako je Vlada na sjednici u četvrtak prihvatila Mostov amandman i naoko sitnu izmjenu Konačnog prijedlog zakona o mjerama smanjenja troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, koji bi trebao olakšati postavljanje mreže za brzi internet kako bi Hrvatska do 2020. godine ispunila uvjete EU-a. Cilj je da u sljedeće četiri godine svaki građanin EU-a, a time i Hrvatske, ima mogućnost pristupa internetu brzinom od najmanje 30 Mbit/s. Hrvatska je po tom pitanja na samom europskom dnu jer je, prema podacima iz rujna prošle godine, istaknuto je u obrazloženju Vladina prijedloga zakona, internet te brzine imalo tek 1,5 posto kućanstva.

Kako bi se te stvari ubrzano mijenjale još je početkom godine u javnu raspravu upućen spomenuti zakon i trebao je u dogovoru s EU biti usvojen do sredine godine, ali to se nije dogodilo. Ovime se olakšava i ubrzava gradnja optičke mreže, a upravo građevinski radovi čine čak 80 posto troškova »ubrzanja « interneta u Hrvatskoj. Prihvaćanjem Mostovog amandmana, u obliku kojeg je Vlada u četvrtak prihvatila propisuje da je »Hrvatska regulatora agencija za mrežne djelatnosti obvezna, prigodom određivanja cijene pristupa i zajedničkog korištenja fizičke infrastrukture mrežnog operatora, u postupa rješavanja mogućeg spora između tog operatora i operatora javne komunikacijske mreže, u najvećoj mjeri voditi računa o ujednačenosti navedenih cijena fizičke infrastrukture svih mrežnih operatora«.

Tako će se, objašnjava Vlada, postići će se uravnoteženje cijena elektroničkih komunikacijskih usluga koje u konačnici plaćaju građani i poduzetnici na cijelom području države, što je u javnom interesu jer omogućuje ravnomjerni razvoj digitalnog društva. Most je dugo pregovarao s resornim ministarstvom prometa i infrastrukture oko tog amandmana. U Mostu kažu da je takva odredba iznimno važna kako bi se projekt postavljanja optičke mreže na teritoriju cijele Hrvatske, pa i tamo gdje to privatnim tvrtkama nije isplativo, odvijao pod istim uvjetima.

– Više neće biti manipuliranja cijenom izgradnje optičke infrastrukture jer će HAKOM kao regulatorno tijelo kontrolirati da je ona standardizirana. Tako će se spriječiti da neke lokalne samouprave preplaćuju izgradnju infrastrukture, a neke da čudnim »dealovima« dobiju bolju cijenu. Ujedno će to omogućiti da se za te poslove natječu i drugi izvođači osim onih koji su kooperanti s T-Comom, uvjeren je zastupnik Mosta Nikola Grmoja. On je prije tjedan dana potegnuo i pitanje gradnje infrastrukture u državnom vlasništvu. On tvrdi da je to hrvatski nacionalni interes, pa je i premijera Andreja Plenkovića pozvao da se odupre bilo kakvim pritiscima, makar oni stizali i iz prijateljske Njemačke, te da se okrene gradnji državne mreže.