25. obljetnica

Grabar Kitarović: Zahvala svima koji su se izborili za međunarodno priznanje Republike Hrvatske

Hina

Foto Marko Lukunić / Pixsell

Foto Marko Lukunić / Pixsell

Andrej Plenković položio je vijence na Oltar domovine na Medvedgradu te na Mirogoju, istaknuvši zahvalnost svima koji su dali život za neovisnu i međunarodno priznatu Hrvatsku te prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu na vizionarskoj politici.



ZAGREB Hrvatska je slobodna zemlja, koja je ostvarila sve svoje nacionalne zadaće, a odgovornost je na novim generacijama da unapređuju društvo, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković i podsjetio da se danas, uz 25 godina od međunardonog priznanja Republike Hrvatske, obilježava i 19. obljetnica mirne integracije hrvatskog Podunavlja.


Hrvatska je slobodna zemlja, koja je ostvarila sve svoje nacionalne zadaće, rekao je Plenković odgovarajući prilikom današnjega polaganja vijenaca na pitanje novinara je li Hrvatska država kakvu su željeli branitelji, priopćila je vladina Služba za odnose s javnošću.


»Danas je, među ostalim, i dan kojega obilježavamo posljednjih 19 godina, od mirne integracije hrvatskog Podunavlja 1998. godine. Tada smo zaokružili našu teritorijalnu cjelovitost, spojili sve ključne standarde koji postoje među najrazvijenijim dijelovima svijeta«, rekao je.




»Odgovornost je na novim generacijama, svakoj novoj hrvatskoj Vladi, svakom novom sazivu Hrvatskog sabora da unapređuje društvo, gradi sustav političke stabilnosti, pravne sigurnosti i gospodarskog rasta i, ono što je jako važno, društvene solidarnosti i pravednosti.«


Plenković je istaknuo, navodi se u priopćenju, da radi na tome da bude što manje podjela u društvu. »Da razvijamo kulturu dijaloga, kulturu širokog društvenog konsenzusa o temeljnim zadaćama, a da gospodarski i socijalni uvjeti življenja budu takvi da je što manje naših ljudi na rubu siromaštva i da budu maksimalno uključeni u društvo«.


Dr. Franjo Tuđman je, kazao je Plenković, »tisućljetni san hrvatskog naroda ostvario neovisnošću i međunarodnim priznanjem i mislim da bi bio zadovoljan da je Hrvatska, koja je njegovim političkim angažmanom, državničkom mudrošću i vizionarskom politikom dobila i svoju međunarodnu afirmaciju, danas ostvarila i one druge strateške zadaće koje je u svom govoru 1990. godine u Hrvatskom saboru istaknuo kao prioritet.«


Na pitanje što će biti s kupnjom borbene eskadrile i modernizacijom Hrvatske vojske, predsjednik Vlade odgovorio je da je povećan proračun za Ministarstvo obrane i za Oružane snage.


»Hrvatska vojska treba imati svoje sposobnosti i u kopnenoj vojsci i u mornarici i u zrakoplovstvu. Ministar obrane i njegovi suradnici, zajedno sa svim drugima zaduženim za nacionalnu i domovinsku sigurnost, rade na procesu kako bismo se pripremili i za jačanje naših zrakoplovnih snaga«, rekao je Plenković te izrazio nadu da će se idućih godina za to naći odgovarajući načini financiranja jer je to u strateškom interesu zemlje.


Premijer položio vijence na Oltar domovine


U povodu 25. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske predsjednik Vlade Andrej Plenković položio je vijence na Oltar domovine na Medvedgradu, ispred spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana na Mirogoju te na zajedničkoj grobnici neidentificiranih žrtava iz Domovinskog rata na Krematoriju.


Tom prigodom predsjednik Vlade Plenković istaknuo je kako mu je velika čast položiti vijenac u spomen na sve koji su dali život za slobodu, neovisnost i međunarodno priznanje Hrvatske. »Zahvaljujem vizionarskoj i državničkoj politici prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana koji je u izrazito nepovoljnim i kompliciranim međunarodnim okolnostima iznašao, sa svojim suradnicima, prije više od 25 godina pravi način da dođemo do međunarodnog priznanja tadašnjih zemalja članica Europske zajednice«.


»Sretni smo da smo pripadnici one generacije hrvatskog naroda koji uživa u slobodi, samostalnosti i neovisnosti. Prisjećamo se trenutka kada je tadašnjih 12 članica Europske zajednice, zajedničkom odlukom priznalo Hrvatsku i upravo podatak da zbog toga obilježavamo ovaj dan, govori o tome koliko je Hrvatska težila europskim vrijednostima slobode, demokracije, ljudskih prava, vladavine prava, svemu onome što smo u dva i pol desetljeća nakon toga, transformacijama našeg pravnog sustava, političkog sustava uspjeli ostvariti i članstvom u Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu«, rekao je predsjednik Vlade Plenković i još jednom zahvalio svima koji su dali svoj život za Hrvatsku, navodi se u priopćenju.


Nakon što je prisustvovala misi zahvalnici u zagrebačkoj katedrali, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović uputila je svima čestitku u povodu 25. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske te zahvalila svima koji su se za to izborili.


»Svim građanima i građankama, svim Hrvaticama i Hrvatima čestitam 25. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Nisu to bila laka vremena, izboriti se ne samo za međunarodno priznanje već općenito pravo na postojanje kao država, kao nacija,« izjavila je predsjednica.


»Ovom prigodom prisjećamo se i zahvaljujemo prije svega prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, svim njegovim suradnicima, vladi nacionalnog jedinstva ali i svima koji su se na bojištu borili za Hrvatsku. Svim braniteljima i svima onima koji su bili na drugoj hrvatskoj boljišnici, a to su bili hrvatski diplomati, koji su se svojim neumornim radom izborili za međunarodno priznanje, koje je Hrvatsku zauvijek postavilo na zemljovid svijeta kao suvremenu demokratsku državu«, kazala je Grabar Kitarović.


Stier: Trebamo biti zadovoljni što se san ostvario


Ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier izjavio je uoči mise zahvalnice u zagrebačkoj katedrali kako je čin priznanja imao veliko značenje za Republiku Hrvatsku jer ju je tada priznalo 12 država Europske zajednice.


»Mi danas slavimo odlučnost hrvatskih ljudi da sami priznaju da mogu i žele biti samostalni i da krenu na put stvaranja samostalne države. To je ono što uvijek moramo uzeti kao početnu činjenicu – suverenu volju hrvatskog naroda da imaju vlastitu nacionalnu državu«, izjavio je Stier prije misnog slavlja u zagrebačkoj katedrali.


Istaknuo je kako trebamo biti zadovoljni što se taj san ostvario, da se Hrvatska uspjela pozicionirati i zauzeti mjesto koje joj pripada u svijetu.


»Naravno da ima još posla, ali ako budemo ponosni na naše postignuće i imamo samosvijest možemo i neriješena pitanja početi rješavati«, naglasio je Stier.


Potpredsjednik Sabora i nekadašnji ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković izjavio je kako je međunarodno priznanje Hrvatske jedan o najvećih dana u hrvatskoj povijesti.


To što je izgledalo kao lijepi san, dogodilo se, rekao je Jandroković i dodao kako je Hrvatska svoju slobodu i neovisnost platila i krvlju te da se uvijek treba sjetiti onih koji su za to najzaslužniji, hrvatskih branitelja i prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.


Petrov: Građani trebaju biti ponosni što smo se izborili za domovinu


 Predsjednik Hrvatskoj sabora Božo Petrov izjavio je nakon mise zahvalnice u zagrebačkoj katedrali kako hrvatski građani trebaju biti ponosni što smo se uspjeli izboriti za svoju domovinu.


»Danas svi građani Republike Hrvatske trebaju biti ponosno na to što smo se uspjeli izboriti za svoju domovinu, za svoju Republiku Hrvatsku. Naravno, uvijek postoji mogućnost da se napravi i bolje i čeka nas dosta trnovit put da bismo mogli ostvariti sve ono za što su nas zadužili oni koji su se borili za Hrvatsku«, kazao je Petrov.


»Isto tako nadam se da će i oni koji dođu nakon nas, kada se osvrnu na naše djelovanje, moći jednom reći da smo dali zaista sve za dobrobit Republike Hrvatske i da smo pokazali da možemo voljeti svoju domovinu«.


Nakon mise u katedrali predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog Sabora Božo Petrov i predsjednik Vlade Andrej Plenković spustili su se na Trg bana Jellačića gdje se održavao koncert u povodu 25. obljetnice priznanja Hrvatske.


Svečana sjednica Sabora u ponedjeljak, Aktualno prijepodne u utorak


Hrvatski sabor u utorak, 17. siječnja započinje redovnu parlamentranu sezonu, a dan prije svečanom će sjednicom obilježiti 25. godišnjicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.


Svečana sjednica, na kojoj će se okupiti državni vrh i drugi ugledni uzvanici, bit će prilika za podsjećanje na 15. siječnja 1992. godine kada su sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu.


Na svečanoj sjednici prigodno će govoriti predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov, predsjednik Vlade Andrej Plenković, te predsjednik Europskoga vijeća Donald Tusk.


Drugo Aktualno prijepodne Plenkovićeve Vlade


Nakon jednomjesečne stanke, Sabor u utorak, Aktualnim prijepodnevom, drugim u mandatu premijera Andreja Plenkovića i njegove Vlade, započinje redovnu parlamentranu sezonu i 3. sjednicu koja će potrajati do petka, 7. travnja.


U 34 plenarna dana, zastupnici će odraditi opsežan posao, već sada na dnevnom redu je 50 točaka, a potpuno je jasno da će se taj red dopunjavati »u hodu«. Među aktima koji već čekaju zastupnike su različita revizijska izvješća, izvješće o radu Državnog odvjeništva, Plan usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a itd.


Na današnji dan, 15. siječnja, prije 25 godina hrvatsku su neovisnost zajedno priznale tadašnje članice Europske unije (EU), a Njemačka, koja je uz Vatikan odigrala ključnu ulogu u tom procesu, taj je dan uspostavila i diplomatske odnose sa Republikom Hrvatskom.


Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članicom Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. članicom EU-a.  


Međunarodno priznanje Republike Hrvatske


Toga 15. siječnja 1992., kada je Hrvatska postala međunarodno priznata država, Domovinski je rat bio u jeku, a gotovo trećina zemlje bila je pod okupacijom tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih postrojba. Na svoje tada priznate granice Hrvatska je izišla tek po završetku mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja, odnosno nakon šest godina.


Te večeri, prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u emotivnom je obraćanju naciji poručio: “Današnji dan – 15. siječnja 1992. – biti će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaestostoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana”.  Svojim je suradnicima rekao: “Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države”.


Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je uslijedilo nakon njezinog proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga istoga dana razdruživanje od tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) proglasila je i Republika Slovenija, a već idućega dana novonastale države uzajamno su se priznale.


Paralelno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su, iako tada još i same bez međunarodnog priznanja, priznale Hrvatsku tijekom 1991., a prva od njih to je učinila Litva (30. srpnja 1991.). Slijedile su je iste godine – Ukrajina (11. prosinca), te Latvija (14. prosinca) i Estonija (31. prosinca).


Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istoga dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje na snagu stupa 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.


Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992., Hrvatsku je priznala Sveta Stolica, no Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991., posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskom i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem.


Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. objavila da radi na hrvatskom međunarodnom priznanju. Dan nakon Svete Stolice, Hrvatsku je priznao i San Marino.


Nakon što je Hrvatsku priznala EU, tijekom toga 15. siječnja 1992. uslijedila su i priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka i Slovačka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj.


Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija.


Potom su, među ostalima, uslijedila i priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (SAD) (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina kasnije), te Kine (27. travnja).


Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička, Egipat (16. travnja 1992.).


Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članicom Ujedinjenih naroda. 


Republika Hrvatska 28. članica EU-a 


Nakon ispunjavanja do tada najtežih kriterija i nikad dužih pregovora, od čijih je otvaranja prošlo 2827 dana uspona i padova, blokada i njihovih uklanjanja, čestih frustracija i nešto rjeđih trenutaka zadovoljstva, Republika Hrvatska u prvoj je minuti 1. srpnja 2013. ispunila svoju višedesetljetnu težnju i realizirala glavni strateški cilj, postavši 28. članicom Europske unije.


“Ovo je dan kada su se ostvarili snovi, ne samo ove generacije, nego mnogih prethodnih generacija, dan kada smo stvorili temelj za sigurnu, demokratsku i europsku budućnost naših novih generacija”, rekao je rano u ponedjeljak, toga 1. srpnja u Zagrebu hrvatski predsjednik Ivo Josipović na središnjoj svečanosti ulaska Hrvatske u EU.