Gorka hrvatska zbilja: Svaki 17. zaposleni na miminalcu

Poražavajuće je da čak 32 tisuće radnika od njih 78,8 tisuća, dobije na ruke tzv. sniženi minimalac

ZAGREB » Svaki sedamnaesti radnik u Hrvatskoj radi za minimalnu plaću, ili plaću koja je niža od 3.017,16 kuna bruto. Uz prosječni prirez od 12 posto radnik na minimalcu na ruke primi nepunih 2.385 kuna, a prema podacima Porezne uprave za prvih sedam mjeseci ove godine, minimalan prihod ili prihod niži od propisanog minimalca ima prosječno 78.822 radnika. Prema podacima iz jedinstvenog obrasca poreza, prireza i doprinosa (JOPPD), u prva tri mjeseca ove godine zabilježen je naveći broj radnika kojima su poslodavci iskazali isplatu minimalne plaće ili plaće niže od minimalca. U siječnju je takvih radnika bilo 80,4 tisuće, da bi u veljači porastao za šest tisuća, a ožujku bio na razini 81,4 tisuće radnika. Od travnja, broj primatelja minimalne plaće, ili plaće niže od minimalne pada na 76,5 tisuća pa u svibnju i lipnju raste do razine 79,2 tisuće da bi u srpnju pao na 70,9 tisuća.

Previsoki troškovi

Prema Zakonu o minimalnoj plaći, ona se u iznimnim slučajevima može ugovoriti u znosu pet posto nižem od propisane minimalne plaće. Ako je suditi prema podacima Porezne uprave, taj sniženi minimalac prima oko 32 tisuće radnika od njih 78,8 tisuća koliko ih prosječno ima primanja do razine minimalne plaće.

   Radnik na minimalnoj plaći dnevno na raspolaganju ima 79,5 kuna za sve troškove, od stanovanja, hrane, prijevoza, obrazovanja, zdravstva, kulture. Sindikati već nekoliko godina ne izrađuju sindikalnu košaricu, odnosno košaricu minimalnih troškova života prosječne obitelji pa je teško reći koliko se tih minimalnih troškova prosječnom plaćom može pokriti. No, zadnji sindikalni podaci pokazivali su kako na prehranu i stanovanje odlazi gotovo 60 posto sindikalne košarice, pri čemu prehrana zauzima čak 40-tak posto kolača. Za troškove stanovanja po toj računici radnik na minimalnoj plaći mjesečno bi trebao izdvojiti 477 kuna, a režijski troškovi stana od 50-tak kvadrata u Zagrebu, i to izvan sezone grijanja prelaze dvostruki trošak tog iznosa. I u tom stvarnom svijetu, ako radnik ima vlastiti stan, i ne plaća podstanarstvo ili ratu kredita, u džepu mu nakon plaćanja režija, u optimističnoj varijatni, ostaje oko tisuću kuna za hranu, obrazovanje, prijevoz, kulturu, odjeću.   

Traže povećanje

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava započelo je sa sindikatima i poslodavcima razgovore o visini minimalne plaće za iduću godinu. Prema formuli za izračun minimalne plaće, ona u idućoj godini ne bi trebala rasti. No, sindikati traže njen rast, ponavljajući kako je težnja da minimalna plaća dosegne razinu 50 posto prosječne plaće u zemlji. Stoga je Savez samostalnih sindikata Hrvatske prema resornom ministarstvu uputio zahtjev da minimalna plaća u bruto iznosu poraste za nešto više od 100 kuna. S druge strane, Nezavisni hrvatski sindikati još su lani upozoravali kako je iznos minimalne plaće za ovu godinu krivo izračunat te da bi ona, prema zakonskim parametrima, trebala biti 20-tak kuna viša. Poslodavačka strana se, pak, protivi bilo kakvoj korekciji minimalne plaće na više.

   Do donošenja proračuna za iduću godinu trebao bi biti poznat iznos minimalne plaće za 2015. godinu. Hoće li ona u bruto iznosu rasti nitko od sudionika razgovora ne želi predviđati. No, sindikate će teško zadovoljiti objašnjenja prema kojima će minimalna plaća, zahvaljujući najavljenim promjenama u oporezivanju dohotka, porasti u neto iznosu za nepunih 29 kuna, jer od prosinca više neće biti oporeziva. Taj minimalni rast, teško će pokriti sve proračunske rupe radnika, a utjecaja na rast udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći uopće neće imati.