Predsjednik Hrvatske zajednice županija

Goran Pauk: Ustroj županija je politička odluka, HDZ je za postojeći

Jagoda Marić

Šibensko-kninski župan Goran Pauk bio je jedan od kandidata za ministra u vladi Tihomira Oreškovića, ali na kraju je premijer odabrao drugog kandidata. HDZ iz te županije nije uspio u naumu da u Vladu uđe drugi njihov jak adut, Josipa Rimac, koju je stranka kandidirala za zamjenicu ministrice uprave. Razgovarali smo s Paukom o tome kako sada gleda na to, ali i na mogućnost da suradnja s Mostom dovede do smanjenja broja županija.  Je li vam sada, s obzirom na »natezanja« u Vladi, na to da stvari ne funkcioniraju najbolje, drago da niste postali ministar?

– Nije. Svatko tko se ozbiljno bavi nekim poslom, želi ići naprijed. Za onog tko se bavi politikom i deset godina je na mjestu župana, prirodno je da želi biti ministar kad mu se za to pruži prilika, jer ta se prilika ne pruža često u životu. Što se tiče toga kako Vlada funkcionira, znamo da Hrvatska nikad nije bila u ovakvoj situaciji. Ova je suradnja drukčija, nova i sigurno teža od svih dosad. Ali što je alternativa?


Veliki potencijal


Novi izbori? 


– Novi izbori nisu rješenje. Oni ne bi donijeli ništa ni Mostu, ni HDZ-u, ali oni ništa ne bi donijeli ni Hrvatskoj. Vjerojatno bismo opet bili u istoj situaciji, opet bismo krenuli iz početka. To je nepotrebno jer smo najteži dio oko uhodavanja Vlade već prošli. Sadašnja situacija, kad je riječ o suradnji u Vladi, je novost i zato se u početku javljaju teškoće. Ali ta suradnja nosi i veliki potencijal, priliku da se stvari naprave na drukčiji, bolji način. Da su na vlasti samo HDZ, ili samo SDP, možda bi se neke teške odluke, koje moramo donositi, još i teže donosile, možda bi otpori bili veći. Ova suradnja nudi priliku da se u takve odluke ide uz veću podršku, ali i da se prije konačnih odluka analizira svaka potencijalna posljedica. Ovo je tek početak priče i taj početak je težak, ali mislim da tako neće biti stalno. Bit će, kako vi novinari volite reći, sukoba, neslaganja oko pojedinih stvari, ali uvjeren sam da će ta suradnja biti sve bolja i da će biti dobra za Hrvatsku.




Ipak, je li dobra za HDZ? U Vladu, primjerice, niste prošli ni vi, ni Josipa Rimac, ni glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić. Može li u HDZ-u biti problema zbog toga? Jeste li ljuti na predsjednika stranke ili premijera? 


– Meni je osobno žao što nisam prošao u Vladu, ali nisam nezadovoljan, a pogotovu nisam ljut. Rekao sam i premijeru i predsjedniku stranke da sam bio počašćen zbog činjenice da bih mogao postati jedan od 20 ministara. Nema tu ljutnje ni nezadovoljstva i nema razloga da se takvo raspoloženje, zato što netko nije postao ministar, širi po stranci. Logično je da imenovanja idu nešto sporije kad je Vlada sastavljena tako kako je, ali i to će se privesti kraju. Kako neću biti zadovoljan radom Vlade kad mi je za stvari koje su važne za županiju svaki ministar na raspolaganju, i kontaktiramo kad je god to nužno, bilo da je riječ o ministru Nakiću, Butkoviću, Šustaru, Mariću ili, primjerice, Tolušiću.


Spominjete samo ministre iz svoje stranke, ali ne i one iz Mosta. 


– Da, oni jesu iz HDZ-a kao i ja, ali spominjem ih zato što su meni bili važni kontakti s tim resorima. Evo predstojnik DUUDI-ja Tomislav Boban javlja se na svaki poziv, dok ranije do Mladena Pejnovića nije bilo moguće doći. Nama je taj kontakt bitan jer mi župani ponekad dnevno trebamo rješavati svari važne za naše općine i gradove.


Stali na pola puta


Kako surađujete s ministricom uprave Dubravkom Alibegović Jurlina? Ona je među onima koji se zalažu za smanjenje broja županija, za drukčiji ustroj?


–  Njezin je stav bio poznat i prije nego što je postala ministrica, kao što se zna i moj stav da sadašnji ustroj treba zadržati. Na sastanku s ministricom na kojem sam bio u ime Zajednice županija jasno sam rekao naš stav, iznio sam neke prijedloge, a stekao sam dojam da je ministrica spremna razgovarati o položaju županija, da je osoba koja je spremna saslušati sve argumente.


Je li vaš stav i stav vaše stranke da se županije ne trebaju ukidati još uvijek čvrst?


– Da. Još nisam čuo nijedan ozbiljan argument koji bi išao u prilog tome da se županije ukinu. Netko je izašao s tom idejom i stvara se dojam da je to jedino ispravno rješenje, ali se ne razgovara o tome što županije dobro rade. Mi smo, kad su u pitanju i zdravstvo, i školstvo, i socijala, puno bolji i efikasniji od države, jer poznajemo potrebe svakog mjesta, svakog sela. No, problem je što je država stala na pola puta u decentralizaciji. Mi smo spremni preuzeti odgovornost, brinuti o tim najvažnijim potrebama naših građana, ali država nam za to mora dati i ovlasti i sredstva.


Nedavno je Institut za javne financije objavio da županije godišnje potroše 3,6 milijardi kuna. Što građani dobiju za taj novac?


– Stalno se govori o tome kako županije troše novac i svi tvrde da je to previše, ali nitko ne uspoređuje koliko i što istim sredstvima i s puno više ovlasti naprave gradovi ili država. Svi govore kako je puno zaposlenih u županijama, a ima ih oko 1.900, dok je primjerice u županijskim uredima državne uprave, koji su pod nadležnošću nacionalne vlade, zaposleno 2.500  ljudi. Argumentima sam svakome spreman dokazati da županije bolje funkcioniraju, pa tako, primjerice, i kad je u pitanju izdavanje građevinskih dozvola.


Granice imaju logiku


Je li HDZ protiv ukidanja županija jer župani u Hrvatskoj uglavnom dolaze iz te stranke ili stranke vaših partnera?


– Ne. Onaj tko nešto zna o radu županija, razumjet će i naš stav. Ako sad HDZ s koalicijskim partnerima ima velik broj župana, ne znači da će sutra biti tako. Nikome nije zauvijek zagarantirana vlast, ali HDZ je protiv ukidanja županija zato što nitko, osim ukidanja koje bi bilo samo sebi svrha, ne daje druge argumente. Kažu da bi stvari bolje funkcionirale ako imamo nekoliko velikih regija, pa ističu primjere zemalja koje imaju takav ustroj, ali u Europi ima i primjera s više regionalnih jedinica nego što mi imamo županija, pa stvari dobro funkcioniraju. Nema jedinstvenog rješenja za sve. I dok nam netko ne da stvarno dobar argument kako bi to velike regije bolje funkcionirale i kako bi to netko iz Splita bolje od mene znao što treba Kninu, mi ćemo se protiviti ukidanju županija. I baš zato što je svaka zemlja za sebe donosila odluku, baš zato što nema idealnog modela koji bi vrijedio za sve, nego se u konačnici donosi politička odluka o ustroju neke države, tako će biti i kod nas. To će biti politička odluka, a politička je odluka HDZ-a da je najbolje ostaviti sadašnji regionalni ustroj.


 Zašto se stalno potencira to da Split i Zadar ne mogu zajedno ili da Dubrovnik i Split ne mogu zajedno? Ili da Rijeka i Pula ne mogu zajedno? Je li to samo »paljenje vatre« da se zadrži sadašnji ustroj?


– Naravno da nije tako. Nije netko samo iscrtao granice županija iz čista mira, one imaju svoju logiku i ljudi su na to navikli. Pa naša županija je nastala oko onoga što je nekad bila Zajednica općina Šibenik. Govori se da bi velike regije mogle puno više, pa mi u županijama i sada želimo surađivati kad je to nužno za neke projekte.