Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 15° 4
Sutra: 15° 15° 4
19. listopada 2018.
Sabor

Goran Marić: Zakon o upravljanju državnom imovinom uklonit će metastaze otimanja imovine

Goran Marić / Snimio Darko JELINEK
Goran Marić / Snimio Darko JELINEK
Autor:
Objavljeno: 18. siječanj 2018. u 20:38 2018-01-18T20:38:30+01:00

»Hrvatsko iskustvo s državnom imovinom je porazno. U komunizmu imovina je oduzimana, a kasnije, nama pred očima, otimana. Taj proces je metastazirao, ali ovaj zakon će biti alat za uklanjanje tih metastaza«, kazao je ministar Goran Marić

ZAGREB Novi Zakon o upravljanju državnom imovinom bit će alat za uklanjanje »metastaza« procesa otimanja imovine, rekao je u četvrtak tijekom saborske rasprave ministra državne imovine Goran Marić, naglasivši kako je u komunizmu imovina bila oduzimana, a kasnije, nama pred očima, otimana.

»Hrvatsko iskustvo s državnom imovinom je porazno. U komunizmu imovina je oduzimana, a kasnije, nama pred očima, otimana. Taj proces je metastazirao, ali ovaj zakon će biti alat za uklanjanje tih metastaza«, kazao je ministar Goran Marić.

Naglasio je da je privatno vlasništvo svetinja ali da ni državno vlasništvo ne smije biti ništa manje svetinja.

 »Međutim dosad nije bilo tako. Funkcionirao je gotovo savršen sustav otimanja«, ocijenio je ministar Marić, najavivši pokretanje više od 3000 postupaka protiv bespravnih i protupravnih posjednika.

 Dodao je da će najviše koristi od stavljanja u funkciju neiskorištene imovine imati jedinice lokalne samouprave kroz investicije, zapošljavanje, kumunalne naknade, uplaćene poreze i prireze.

 Zakon o upravljanju državnom imovinu podržali su i vladajući i oporba uz neke primjedbe.

 Davor Vlaović (Klub HSS) ocijenio je zakon dobrim alatom za stavljanje u funkciju neiskorištene imovine.

 »Na terenu je nered, nemar i nerad. Još uvijek nismo sa sigurnošću evidentirali svu državnu imovinu, nije sva provedena ni u gruntovnici i katastru, postoji niz gospodarskih objekata gospodarskih, lokala i stanova za koje nema valjanih ugovora i koje netko nezakonito koristi i velik broj onih koji nisu plaćali ni zakup ni koncesiju«, rekao je Vlaović. U tom kontekstu, dodao je, potreban je ovakav zakon koji će napraviti reda.

 Posebno je zadovoljan prenošenjem vlasništva na lokalnu samoupravu objekata koje su u funkciji razvoja, poput vrtića i vatrogasnih domova, no pita zašto ne i kuća i stanovi koji nisu od strateškog interesa.

 Novi zakon podupire i Tulio Demetlika (Klub IDS, PGS i RI), ocijenjujući da predstavlja pomak u odnosu na dosadašnji koji je bio kočnica stavljanja u funkciju državne imovine. Zamjera međutim što je izostala decentralizacija jer, kako je kazao, država će i dalje provoditi postupke stavljanja neiskorištene imovine u funkciju

 »I dalje će predstavnici lokalnih samouprava i zainteresirani investitori morati trčati u Zagreba i čekati rješenja državne birokracije«, rekao je Demetlika.

 Domagoj Hajduković (SDP) zamjerio je što se se zakonom daju velike ovlasti ministru državne imovine, da odlučuje o prodaji dionica, poslovnih udjela, nekretnina u vrijednosti do 7,5 milijuna kuna. »Jako hrabro od strane ministra da diskrecijski o tome može odlučivati, tim više što se načelo javnosti nije jasno definirano«, ustvrdio je Hajduković.

 »Ako bismo željeli paralizirati sustav onda možemo smanjiti taj limit. Meni taj limit uopće ne treba. No onda bi ponovno trebalo odlučivati povjerenstvo o tim stvarima, a složili smo se da povjerenstvo nije potrebno«, odgovorio je na kritike ministar Goran Marić.

 Najviše polemike među zastupnicima izazvao je i članak zakonskog prijedloga koji propisuje da lokalne jedinice moraju nadoknaditi državi novac koji su stekle prodajom nekretnina i zemljišta za koje se kasnije uspostavilo da su u državnom vlasništvu.

 Ministar G. Marić kazao je da je sklon rješenju prema kojem jedinice lokalne samouprave neće morati snositi nikakve naknade ali i upozorio da se mora uzeti u obzir da je u nekim slučajevima bilo i kaznenih postupaka.

 Zastupnici su bez veće rasprave podržali i izmjene i dopune Protokola o teškim metalima iz 1998. godine uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine, kao i izmjene Protokola o postojanim organskim onečišćujućim tvarima iz 1998 uz istu konvenciju.

 Podržali su i potvrđivanje Sporazuma o suradnji za partnerstvo i razvoj između Europske unije i njezinih država članica s jedne strane i Islamske Republike Afganistana s druge strane. Zamjerke na taj sporazum imao jedino Branimir Bunjac (Živi zid), ustvrdivši da sporazum podržava »NATO okupaciju» Afganistana.

 Hrvatski sabor sjednicu nastavlja u petak.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka