ZAGREB Knjige Slavka Goldsteina, naročito autobiografska „1941. – godina koja se vraća“, te historiografska djela o Jasenovcu i Bleiburgu, trebaju postati studentska i srednjoškolska literatura, jer su minuciozno istražena i antologijski napisana memoarska i historiografska djela, kazali su sudionici današnjeg komemorativnog razgovora u povodu prve obljetnice smrti izdavača, pisca i novinara Slavka Goldsteina, koji je preminuo prošle godine na današnji dan.

Nekoliko govornika istaknulo je trajnu vrijednost Goldsteinovih knjiga. Knjigu „1941. – godinu koja se vraća“, u kojoj autor svoje ratno djetinjstvo i mladost kontekstualizira u široki povijesni okvir,  novinar i pisac Ivica Đikić nazvao je „jednom od najvažnijih knjiga napisanih na našem jeziku“.

Goldstein je pisao privržen činjenicama, prepoznatljivim stilom kojim neprestano pulsira drama, a ipak je lišen teških riječi, kazao je Đikić.

Goldsteinov mlađi sin Pavle, fizičar, kazao je kako je njegov otac gajio „užasnu averziju prema rigidnim ideologijama i svakoj isključivosti“. Njima je on suprotstavljao „slobodu kao odgovor, poštovanje ljudi i razuma, humanizam“.

Suština slobode za Goldsteina je bila „odlučnost da se moćnima i uspaljenoj gomili javno kaže istina u lice“, kazala je saborska zastupnica Vesna Pusić, koja je s Goldsteinom 1993. pokrenula protunacionalistički časopis ‘Erazmus’.

„Gajio je neizmjernu vjeru u javnu riječ. I imao je pravo: ako laž i teror javno prokažeš, oni gube snagu. To su Slavkovi tekstovi najbolje pokazivali“, kazala je Pusić.

Predsjednik Srpskoga narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac Goldsteina je nazvao „jednim od posljednjih velikih manjinskih intelektualaca u Hrvatskoj“. „Bio je Židov i hrvatski patriot, što nije dokazivao riječima, nego radom, ispisavši najkonzistentniju i najsnažniju obranu demokratskih vrijednosti u Hrvatskoj“, kazao je Pupovac.

Bivši predsjednik Stjepan Mesić, koji je s Goldsteinom prijateljevao, prisjetio se kako se „čovjek poslije razgovora s njim uvijek osjećao sigurnijim da će istina ipak pobijediti“.

Bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević, koji je s Goldsteinom, Vladom Gotovcem i Franjom Zenkom 1989. osnivao prvu nekomunističku stranku u socijalističkoj Hrvatskoj, prisjetio se kako je stranka, Hrvatski socijalno-liberalni savez, ime dobila na prijedlog Slavka Goldsteina, koji je bio i njezin prvi predsjednik.

Goldsteinov brat Danijel Ivin prisjetio se njihovih dana u partizanima, dok je Slavkov drugi sin Ivo, povjesničar, najavio objavljivanje očeva partizanskog dnevnika, koji je 15-godišnji Slavko pisao 1943.