Na ulicama Budimpešte prošlog je vikenda prosvjedovalo više od 10.000 građana, tražeći od vlasti povlačenje spornog zakona / Reuters
Central European University je odigrao golemu ulogu u napretku društveno-humanističkih znanosti u Srednjoj Europi, a imao je velik utjecaj i na povijesne znanosti u Hrvatskoj, smatra prof. Neven Budak
ZAGREB Beč, Prag i Vilnius već su se ponudili da budu sjedište uglednog sveučilišta Central European University (CEU), ukoliko se realizira protjerivanje te institucije iz Mađarske. Zbog novog zakona usvojenog u mađarskom parlamentu, ugledno sveučilište iz Budimpešte koje je 90-ih godina osnovao George Soros moglo bi biti protjerano iz te zemlje.
Zakonom se predviđa stroža regulativa za strana sveučilišta pa se od njih sada traži da imaju ogranak i u državi iz koje dolaze. U slučaju CEU-a, koji djeluje samo u Budimpešti, to bi značilo otvaranje dodatnog ogranka u New Yorku, gdje je osnovano 1991., što su s tog sveučilišta već proglasili neodrživim.
Smatra se da je zakon donesen u okviru antiliberalne hajke mađarskog premijera Orbana, s jedinim ciljem uklanjanja Sorosevog sveučilišta s mađarskog tla. Zbog te je mogućnosti ulicama Budimpešte prošlog vikenda prosvjedovalo više od 10.000 građana, tražeći od vlasti povlačenje spornog zakona.
Osnovano da bi na prostoru Srednje i Istočne Europe olakšalo tranziciju iz diktatorskih režima u demokraciju, CEU je danas ugledno međunarodno sveučilište sa studijskim programima na engleskom jeziku, ubraja se u 200 najbolje rangiranih sveučilišta na svijetu u osam područja, a nedavno se na ljestvici top-sveučilišta mlađih od 50 godina plasiralo na visoko 39. mjesto. Na CEU-u studira više od 1.400 studenata iz 130 zemalja svijeta. Od 2001. godine do danas, upisalo ga je i više od 300 hrvatskih studenata.
Član predsjedništva SDP-a Domagoj Hajduković uputio je pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem mu sugerira da pozove CEU u Hrvatsku. Pismo je potpisalo 55 saborskih zastupnika gotovo svih stranaka osim HDZ-a. Tu su inicijativu podržali i mostovci Tomislav Panenić i Tomislav Žagar i gotovo svi zastupnici nacionalnih manjina. (D.C.)
Hrvatske vlasti nisu se oglasile o toj temi, niti su odgovorile na naš upit o tome jesu li skloni ponuditi CEU-u sjedište u Hrvatskoj i smatraju li da bi takav potez bio koristan za Hrvatsku. Takvo smo pitanje, naime, uputili Vladi i Ministarstvu znanosti i obrazovanja, i ostali bez ikakvog odgovora, te Uredu predsjednice koji se proglasio nenadležnim za temu. Da bi koristi dolaska CEU-a u Hrvatsku bile nedvojbene, uvjeren je Neven Budak, profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji je i sam svojedobno prije 15-tak godina predavao na tom sveučilištu.
– Riječ je o privatnom sveučilištu i njegova je budućnost stvar fondacije koja ga financira. Osobno, nadam se da će se u Mađarskoj to razriješiti, a ako se to ne dogodi, ne vidim razlog da ga mi ne pokušamo dobiti – kaže Budak. CEU je, ističe, ugledno sveučilište koje je odigralo golemu ulogu u napretku društveno-humanističkih znanosti u Srednjoj Europi, a imalo je velik utjecaj i na povijesne znanosti u Hrvatskoj.
Dolazak CEU-a, dodaje, bio bi interesantan i u ekonomskom pogledu, a ako naše vlasti to ne učine, vrlo će se brzo naći netko drugi tko će ga preuzeti. U Institutu za razvoj obrazovanja (IRO), koji je zastupnik CEU-a za Hrvatsku nadaju se da će sveučilište nastaviti rad u Budimpešti.
