O reorganizaciji sustava TZ-a

Gari Cappelli otvoreno o manama turističkog sustava: ‘Smanjit ćemo broj turističkih zajednica’

Alenka Juričić Bukarica

Nisam zabrinut, hrvatski turizam ima svoju kvalitetu i standarde koje je dodatno podigao ovog ljeta – Gari Cappelli / Snimio Marko GRACIN

Nisam zabrinut, hrvatski turizam ima svoju kvalitetu i standarde koje je dodatno podigao ovog ljeta – Gari Cappelli / Snimio Marko GRACIN

Sustav turističkih zajednica nam je potreban, a novi zakon smo donijeli upravo da tih 300-tinjak TZ-a potaknemo na povezivanje i udruživanje. I za četiri, pet godina ćemo imati tridesetak posto TZ-a manje. Upravo zbog svih benefita koje udruživanje donosi. Sustav je nužnost i radi upravljanja razvoja destinacijom. Rekao bih da do sada u velikom dijelu to nije bio slučaj, već da su nam destinacijama upravljali turisti



Ovogodišnju je sezonu bilo jako teško planirati, ali još teže »izvući«, reći će mnogi turistički djelatnici. Međutim, hrvatski se turizam ponovno dokazao te se i ove godine bilježe rekordi u fizičkim, ali i financijskim pokazateljima.


Za ministra turizma Garija Cappellija godina je bila obilježena i donošenjem paketa turističkih zakona, s oduševljenjem je dočekana najava kako će PDV u ugostiteljstvu Vlada smanjiti na 13 posto, a predstoji i donošenje novoga zakona kojim se želi riješiti pitanje staro gotovo 30 godina – turističko zemljište. O svemu tome, ali i o novostima oko kadrova u turizmu s resornim smo ministrom razgovarali u opatijskom design hotelu Navis.


Na početku, jeste li zadovoljni ovogodišnjom turističkom sezonom? Vidimo da još nije kraj što se dolazaka turista tiče.




– Od početka uvodim termin turistička godina, a ne sezona jer turizam trebamo promatrati cjelovito, a ne kao nešto što se odvija isključivo tijekom ljetnih mjeseci. Što se tiče vršnih mjeseci, stalno sam spominjao kako moramo gledati tri »prolazna vremena« na razini godine. Naime, u vrijeme najtežih »bitki« u srpnju, nisam želio svakodnevno komentirati podatke o turističkim dolascima i noćenjima, što mi se malo i zamjeralo. Navike turista se mijenjaju, nema više onog »klasičnog« na što smo mi nažalost još uvijek naviknuti. A riječ je o tome da smo 15. siječnja znali kakav će biti tijek nadolazeće tada sezone, a sada godine. Toga danas više nema. Ostala je i navika da se bavimo fizičkim pokazateljima, koji su, jasno, još uvijek baza praćenja. Mi imamo jedan od najsuvremenijih sustava praćenja fizičkih pokazatelja e-Visitor koji žele otkupiti i neke druge zemlje. Međutim, danas više ne možete uspoređivati jedan dan u ovoj godini s jednim danom u prošloj.



Na javnoj televiziji pokrenuta je nova turistička emisija Destinacija-Hrvatska. Koliko je važna promocija i na domaćem tržištu?


– Promocija na domaćem tržištu nam je izuzetno važna, a poticanju domaćeg turizma pomoći će i projekt CRO kartice s kojom krećemo sljedeće godine, kao i Tjedan odmora vrijedan. Što se emisije tiče, pozdravljam koncept jer se obrađuju stručne teme s područja turizma, marketinga, upravljanja destinacijom uz osvrte na primjere dobre prakse, radi čega se razlikuje od dosadašnjih emisija na temu turizma koje, primarno u putopisnom smislu, prate događanja i turističku ponudu na određenoj destinaciji.



»Pomaknuti« kalendar


Dakle, o kojim »prolaznim vremenima« je riječ?


– To su stanje od 1. siječnja do 1. srpnja, potom srpanj i kolovoz zajedno, a treći su rujan, listopad i prosinac. Dakle posezona. Upravo stoga sam inzistirao da se srpanj i kolovoz gledaju zajedno jer sam znao da će, ukoliko bude bilo kakvih pomaka, kao što je to bilo u srpnju, jedan ili drugi mjesec to kompenzirati. Zato ih i gledamo objedinjeno. Činjenica je da se sve kalendarski pomiče, i to će se sigurno ponovno vidjeti u idućim godinama. Ako tako sagledavamo ovu turističku godinu, prvih šest mjeseci su bili dobri, kvalitetni, jednako tako i srpanj i kolovoz, a prema svemu sudeći i očekuje nas i odlična posezona, rujan je bio pozitivan, a i u listopadu već imamo fizički rast od 8 posto u dolascima i 10 posto u noćenjima.


Iako, u svibnju je kiša donijela značajan pad.


– Svakako, vrijeme nam nije išlo u prilog. Da jest, vjerujem da bismo danas mogli govoriti o fantastičnim predsezonskim rezultatima. Nama su kampovi,koji imaju ogromne kapacitete, u svibnju pali iz tog razloga. Ako govorimo o uspoređivanju, realno je za očekivati da će lipanj iduće godine biti slabiji. Zašto? Jer se sve pomiče za tri do četiri tjedna jer Uskrs nagodinu pada ranije tako da nas očekuje odličan svibanj, a eventualno slabiji lipanj u kojem se održava Europsko nogometno prvenstvo i to u deset europskih zemalja, a koje je uvijek znalo utjecati na putovanja u našu zemlju. Dakle, sagledavati moramo u terminima, a ne dan po dan. Ljudi se vežu na praznike, na produžene vikende, i na putovanja i odmor idu više puta godišnje po kraće vremensko razdoblje, ovisno o vremenskim prilikama. Trendovi se jako mijenjaju. Evo dobar primjer su i skandinavske zemlje koje su ove godine svojim građanima dale preporuku da se, iz ekoloških razloga, ne putuje avionima. I to je jedan od razloga zbog kojih dio Skandinavaca nije putovao, odnosno ostajao je u svojoj zemlji. Što se nikad u povijesti nije dogodilo u takvoj mjeri. Drastično su se promijenili i klimatski uvjeti što također utječe na navike putovanja. Uza sve te promjene, mi smo u prvih šest mjeseci imali i rast fizičkih pokazatelja, ali i financijskih. U prvom kvartalu 25 milijuna eura, odnosno oko 5 posto više, u drugom također povećanje oko pet posto. Dakle, kada je najmanja potrošnja i kada su najniže cijene. Ako u tom periodu imamo rast, jasno da i za treći kvartal, odnosno špicu godine, kada su cijene i popunjenost najviši, a s obzirom na to da smo samo u kolovozu, primjerice, imali osam postotni rast fizičkih pokazatelja, očekujemo dobar financijski rezultat. Podaci fiskalizacije također govore da smo oko milijardu i 600 milijuna kuna u plusu za prvih osam mjeseci.


Sada se zbrajaju polako i prvi posezonski rezultati. Kakva je situacija na terenu?


– Rezultati su doista izvanredni. Još u srpnju, kada se govorilo o srpanjskoj rupi, ponavljao sam da će sve doći na svoje, kao i da očekujem sjajnu posezonu. A i lani, na sajmu WTM u Londonu sam govorio da očekujemo dva do tri posto bolju godinu, ali i jako dobre pred i posezonu. Ovih dana, evo, na Opatijskoj rivijeri, ali i na Lošinju, hoteli postižu popunjenost od 80 do 90 posto. Kampovi u ovom trenutku imaju 15-ak posto više noćenja nego lani u ovo doba. To je, ujedno, odgovor na pitanje je li Hrvatska prepoznatljiva. Ako u polovici listopada imamo hotele 90 posto pune, onda je Hrvatska itekako prepoznatljiva. Čak i ovih dana imamo i privatni smještaj u plusu.


Dobro, jesu li nam na kraju ove godine Turska, Grčka, i ostali mediteranski konkurenti, odnijeli dio kolača?


– S obzirom na ono što su mnogi očekivali, rekao bih da nisu, ali su nam u svakom slučaju dali ozbiljan posao. Što i nije loše. Da karikiram, ta »turistička torta« se počela drugačije dijeliti, opreznije se reže i kvalitetnije se radi. Strah od toga da ćemo biti prazni, da konkurencija radi čuda, doveo je do toga da smo se svi vrlo ozbiljno mobilizirali. Na svim razinama, od javne do privatne. Ove smo godine, primjerice, počeli s ljetnim redom plovidbe trajekata već u travnju što se nikad do sad nije dogodilo. I ozbiljno razmišljamo, budući da će iduće godine Uskrs biti ranije, da s time počnemo i petnaestak dana ranije. Jedan Hvar je ljeti imao 30 ticanja dnevno. Dakle, takvih primjera imamo čitav niz, sve razine koje su bitne za razvoj turizma su pokrenute, upravo s ciljem povećanja kvalitete boravka turista u našoj zemlji.


Gari Cappelli / Snimio Marko GRACIN


Gari Cappelli / Snimio Marko GRACIN



Što je s avioprometom?


– U svim našim zračnim lukama imamo rast prometa od 10 posto broja putnika. U posljednje smo dvije godine na razini Ministarstva i Hrvatske turističke zajednice kroz program za aviopromet uložili 70 milijuna kuna te smo ove godine imali 80 novih aviolinija, a sezona letenja aviokompanija prema Hrvatskoj je produžena za tridesetak dana. S time da su neke linije poput Frankfurt-Dubrovnik i München – Rijeka cjelogodišnje. Dakle, leti se i zimi. To je rezultiralo time da je zimus u Dubrovniku cijele zime radio veći broj hotela koji nikad nisu bili otvoreni cijele godine. I u tom je periodu stiglo jako puno američkih i britanskih turista. To isto mislimo raditi i ove zime. Sve su to ogromni pomaci i njima stvaramo bazu i potporu turističkom sektoru da oni, svatko u svom segmentu potom odrade posao.


Nužna transformacija privatnog smještaja


Ovog ljeta u žiži je bio privatni smještaj. Znamo svi koji su problemi i koliko on raste. Kamo, po Vašem mišljenju, ide taj naš specifikum?


– Istina, puno se ove sezone govorilo o privatnom smještaju. I pozitivno i negativno. On je definitivno specifična niša koju ni jedna druga turistička zemlja nema tako izraženu. Nitko nema više od 30 do 35 posto smještaja kod iznajmljivača, dok mi imamo oko 60 posto.


Je li to nužno loše?


– Ja bih ipak rekao da je to jedan pozitivan hrvatski specifikum, ali koji ima svoje probleme. Jasno, riječ je o velikom kapacitetu i masi koja nameće svoja pravila, a koja kojiput nisu idealna. Za primjer, hoteli i kampovi moraju svakih pet godina ići u rekategorizaciju. Znači svakih pet godina moraju ulagati, ako ništa drugo barem osvježiti svoj smještaj. Znači, hotelijer svakih pet godina ima određeni trošak. Privatni smještaj to ne mora. Od onog dana kad je kategoriziran, više nije morao u rekategorizaciju, dakle mogao je ostati isti kao i prije dvadeset ili trideset godina. I tu je nastao ogroman problem. Upravo u rasponu kvalitete 3 i 4 zvjezdice u privatnom smještaju i u hotelima. Tu ne govorimo o bazenima i sličnom, nego doista samo o usluzi smještaja. Isto tako, moram reći da imam zadršku prema objektima koji imaju dvadeset soba, a kažu da su privatni smještaj. To za mene više nije privatni smještaj, nego mali butik hotel.


I mali hotelijeri kažu kako se rijetko tko upušta u pravi posao, lakše je imati dvadeset apartmana, nego voditi hotel.


– Jasno, iznajmljivači s većim brojem kreveta se ne žele preslagivati jer je ogromna razlika i u investiciji, broju zaposlenih i svemu ostalom. Sličan problem je prije tridesetak godina imala Austrija. Oni su jednostavno »isforsirali« da se mora ići prema malim difuznim hotelima, malim butik hotelima, znači – hotelima. Kroz zakonodavstvo, poreznu reformu i ostalo. Naš privatni smještaj će sigurno kroz naredni period morati, uz ostalo i kroz budući Zakon o porezu na nekretnine, proći određenu transformaciju. Već i sam Zakon o nekretninama, a koji ćemo moramo uvesti s obzirom na to da smo članica EU, već će dati određeni smjer i izazvati automatski i drukčiji porezni pristup takvoj vrsti smještaja. Siguran sam da će se tada krenuti prema malim obiteljskim hotelima kao što je bio slučaj u Austriji. Ono što je naša obveza, dakle, obveza Ministarstva turizma, jest da kroz zakonodavstvo, a jedan takav pravilnik je u pripremi, olakšamo kategorizaciju takvih malih hotelskih objekata. Dakle, da malo »olabavimo« oko pravila koja ti objekti moraju zadovoljavati. Nema smisla da hotel s 20 i hotel s 200 soba imaju potpuno iste uvjete. Te ćemo rješavati ograničenja kao što je, na primjer, to da vlasnik ne može boraviti u malom obiteljskom hotelu više od 12 ili 14 sati. Taj isti privatni smještaj će se morati obnavljati, ulagati jer on više nije »socijalna mjera«, a u jednom dijelu se pretvorio u nekretninski biznis, pa i pojam obiteljski u tom slučaju dovodimo u pitanje. Obiteljski smještaj je da se iznajmljivač bavi gostom, da ga informira o destinaciji, počasti kolačem ili bocom vina ili ulja, ode s njim na neki izlet… Po meni 10, 15 apartmana u jednom objektu i kada gost mora ključ podići i ostaviti na odlasku u pretincu pred vratima, nije obiteljski smještaj, već nekretninski biznis. Sada smo na raskrižju puteva i u sljedeće četiri godine kroz zakonodavni okvir i poreznu politiku moramo definirati smjer, što ćemo s tih 600 tisuća kreveta u privatnom, odnosno obiteljskom smještaju. Dijelom će i oni morati proći rekategorizaciju. Što se toga tiče, odaziv nije velik, međutim, držat ćemo se rokova koji su zadani. Iznajmljivači moraju shvatiti da tako osiguravaju opstanak, smještaj im mora biti uređen, treba se obnavljati. Nekad mi znaju reći da su prije dvije ili tri godine uredili apartmane. Ali onda ih pitam, odlično, ali što ste novoga ponudili ove godine. Ne moraju to biti neki veliki zahvati, ali svake godine treba unaprjeđivati ponudu, to je naprosto u današnje vrijeme nužnost. Turisti prepoznaju kvalitetu i potražnja zapravo sama diktira promjene.


Dobro, zašto se krenulo naplaćivati paušal i na pomoćne krevete?


– Tih kreveta ima oko 200 tisuća što je ogroman broj. Znam da je dio iznajmljivača korektan i prijavljuje, a u pojedinim slučajevima uočeno je korištenje pomoćnih kreveta na način da su u naravi bili stalni kreveti. Smatrali smo da se sve mora regulirati. Znam da su rezovi bolni, ali je privatni smještaj po poreznom opterećenju daleko od toga koliko su porezno opterećeni slični kapaciteti u bilo kojoj europskoj zemlji.



Stalno se provlači ta famozna teza ili čak i generalna fama da smo preskupi. Je li to generaliziranje ili realnost? Jesmo li, po Vama, preskupa destinacija?


– Smatram da nismo. Preskupi smo tamo gdje kvaliteta ponude nije sukladna cijeni – gdje je cijena nerealno visoka za razinu kvalitete. Uopće nije sporno, i to mogu odgovorno tvrditi, tamo gdje se nudi value for money, nema nikakvog problema. Gosti se ne osjećaju prevareni, misle da je cijena korektna. Gledajte, tržište je počelo regulirati anomalije u ponudi i cijenama. Naravno mi smo nestrpljivi i željeli bismo da sve riješi u jednoj sezoni, ali malo-pomalo tržište će odraditi svoje. I nekvalitetne restorane s viskom cijenama. Bilo je takvih pokušaja, međutim, za njih kažem »plesali su jedno ljeto«. Možda su prve godine i zaradili, no druge godine više neće.



Modernizacija sustava TZ-a


Izmjene oko boravišne pristojbe dio su paketa turističkih zakona koji je donio i reorganizaciju u sustavu turističkih zajednica. Kakva je situacija na terenu?


– Prvi puta u povijesti Hrvatske u mandatu ove Vlade smo uspjeli provesti pet turističkih zakona, a sada ide i Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u procesu privatizacije koje provodi Ministarstvo državne imovine. Iako su neke druge Vlade pokušavale promijeniti sustav, tek smo sada zahvaljujući razumijevanju premijera Andreja Plenkovića, koji posebno prepoznaje važnost razvoja turizma, donijeti najvažnije zakonodavne okvire kojima omogućujemo održavanje konkurentnosti. Donijeli smo paket zakona, a da smo ga dobro napravili, mogu tvrditi, iz povratnih informacija od ljudi s terena. Naime, posljednjih mjesec naša dana ekipa na čelu s državnim tajnikom Tončijem Glavinom i pomoćnicom Monikom Udovičić, a u kojoj su i prof. dr. Dragan Magaš, Đurđica Šimičić, nekad jedna od najboljih direktorica TZ-a, i ostali, obilazi naše županije upravo kako bi vidjeli kako ide provedba novog zakonskog okvira, objašnjava djelatnicima sustava TZ-a svaki detalj zakona. I stvarno mogu reći da je rezultat i bolji od očekivanja. Naime, jedna od pretpostavki ove modernizacije sustava TZ-a, a za koju sam smatrao da će najteže ići, a to je udruživanje, ide jako dobro. To znači da su shvatili poantu svega. Mogu reći da je, primjerice, najavljeno vrlo skoro udruživanje Opatijske rivijere. Do sada su se udružili imotsko područje, potom Ravni Kotari, nedavno i četiri TZ-a na Hvaru, potom pet slavonskih županija, a u najavi su i zagrebački, riječki prsten, Crikvenička rivijera. Priprema se i Gorski kotar. Za ovu destinaciju planiramo do Božića završiti Strategiju razvoja turizma Gorskog kotara. Bit će to svojevrstan božićni poklon ovoj regiji koja ima takve velike mogućnosti razvoja turizma. Bit će to strateški početak organiziranog razvoja turizma u Gorskom kotaru, i naravno, pomoći ćemo im u tome.


Da razjasnimo, turističke zajednice se ne ukidaju ovim udruživanjem?


– Ne, riječ je o projektnom udruživanju koje će u perspektivi donijeti i uštede, ali i bolju promidžbu i ostalo. Imali smo, doduše, slučajeva da su se, primjerice u centralnoj Istri ili na imotskom području, TZ-i i pravno povezali. Dakle, više TZ-a ima istog direktora. Uvijek ću tvrditi da nam je sustav turističkih zajednica potreban, a novi zakon smo donijeli upravo da tih 300-tinjak TZ-a potaknemo na povezivanje i udruživanje. I za četiri, pet godina ćemo imati tridesetak posto TZ-a manje. Upravo zbog svih benefita koje udruživanje donosi. Sustav je nužnost i radi upravljanja razvoja destinacijom. Rekao bih da do sada u velikom dijelu to nije bio slučaj, već da su nam destinacijama upravljali turisti, a da nikad nismo pitali onog domaćeg čovjeka želi li on, karikiram, u lučici tristo vezova za plovila turista, a da nema ni jednog za lokalno stanovništvo. Tu govorimo i o održivosti turizma koja je postala osnovna premisa i Svjetske turističke organizacije. Ako ljudi s turizmom žive nekvalitetno, onda to dugoročno nije dobro. Možete razvijati hotel s pet zvjezdica, ali ako destinacija nije više od dvije, to nema smisla.


Uskoro se očekuje donošenje novog zakonskog rješenja turističkog zemljišta. Budući da se skoro 30 godina to pitanje nije uspjelo do kraja riješiti, hoće li ovo biti »konačno rješenje«? Zbog čega se uvodi mogućnost prodaje vrijednog turističkog zemljišta?


– Zakon će Ministarstvo državne imovine nakon što ga usvoji Vlada uputiti u Sabor. On otvara okvir od tri do pet milijardi eura novih investicija. Hotelijerima je važan zbog toga što otvara ogromne mogućnosti da ono što su investirali stave u red, odnosno da mogu reći da je nešto njihova investicija na njihovu zemljištu. Kad kažem »njihovo zemljište«, treba reći da ćemo imati dva pristupa, jedan je zakup ili koncesija, a drugi je kupnja. Ona nije obavezna. Logično je da će kompanije tamo gdje su uložile silne milijune u sadržaje, imati interesa otkupiti taj dio zemljišta. Ne zaboravimo, nove investicije donose zapošljavanje.



Ima li novosti u korištenju europskih sredstava?


– Ulaskom Hrvatske u članstvo EU nama su se otvorila ogromna sredstva za infrastrukturu. Prema tome EU je sigurno donijela benefit hrvatskom turizmu. Najnoviji primjer je to da će Mali Lošinj i Cres za nekoliko dana potpisati sporazum za 400 milijuna kuna vrijedan projekt aglomeracije, odnosno kanalizacijskog sustava koji će spojiti ogroman broj kuća na kanalizacijski sustav. Uostalom povezivanje Pelješkim mostom dubrovačko će područje otvoriti i autogostima. A znamo da smo i dalje primarno autodestinacija. Što također možemo zahvaliti europskim sredstvima. Inače, uskoro ćemo dobiti novu Strategiju razvoja hrvatskog turizma koju radimo za sedmogodišnje razdoblje, upravo kako bismo pratili EU proračun. U ovom trenutku već imamo sigurne informacije da će se nakon dugo vremena otvoriti linije za samu turističku infrastrukturu. Dobar primjer korištenja tih sredstava nam je susjedna Slovenija, odnosno njena ponuda zdravstvenog turizma. Naime, oni su u gradnju te ponude, dakle toplica i lječilišta, uložili oko 70 posto europskih sredstava. Sada, pod temom održivosti turističkog sustava, otvorit će se mogućnost financiranja i radne snage i odvajanja otpada i ostalog što se može svesti pod održivost. Dakle, hotelijeri će moći iz europskih sredstava dijelom financirati sustave reciklaže otpadnih voda, odvajanja smeća… Ja ću, svakako inzistirati da nam među prva tri aduta za dobivanje tih sredstava, bude zdravstveni turizam. Jasno je da su, u ovom trenutku jedino što može donijeti cjelogodišnje poslovanje, posebni oblici turizma, a tu je zdravstveni turizam broj jedan. Bilo da se radi o Opatiji, Crikvenici, Lošinju, Bizovcu, Čatežu… Tu imamo ogromnu šansu i oko pola milijarde eura pripremljenih investicijskih projekata. Zbog toga smo i zakonski omogućili da se zdravstvene institucije mogu baviti ugostiteljstvom i da putničke agencije mogu nuditi pakete s uključenim uslugama zdravstvenog turizma.



Podrška ugostiteljima


Kada smo kod zapošljavanja, što nas očekuje u 2020.? Austrija otvara svoje tržište rada za naše ljude…


– Iduće godine neće biti kvota, već će novi zakonski okvir omogućiti poslodavcu da, kao i dosad, pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje raspiše potrebe za radnicima, i ukoliko ih ne nađe, zaposli radnike sa stranih tržišta. Oni će prolaziti provjeru pri MUP-u, ali će procedura biti puno jednostavnija i kraća. Svakako moram reći i da je u tijeku natječaj za centre kompetentnosti, šest njih za sektor turizma i ugostiteljstva. Centri će omogućiti i mogućnost dokvalifikacije i prekvalifikacije, te strukovno usavršavanje za sve razine obrazovanja.


Što se dogodilo s najavama da će se PDV smanjiti kompletnom ugostiteljstvu na 13 posto? Javno savjetovanje o novoj poreznoj reformi navodi tek smanjenje preferencijalne stope na jela, štogod to značilo, te unutar objekta.


– Smanjenje stope PDV-a u ugostiteljstvo ujedno je mjera kojom želimo omogućiti sektoru, pogotovo ugostiteljstvu, da više ulažu u ljude. Dakle, akumulaciju kako bi se stvorio prostor za povećanje plaće i nove investicije. Što se, pak, tiče smanjenja PDV-a i nedoumica, ja smatram da je potpuno isto je li hrana poslužena u objektu ili izvan njega te da treba biti oporezovana po istoj, nižoj preferencijalnoj stopi. Ne vidim tu nikakvu razliku i naravno da ću maksimalno pokušati u Vladi objasniti o čemu se radi. Jasno je da postoje kompanije koje se bave samo cateringom, kao i ugostiteljski objekti koji su otvoreni tijekom sezone, a izvan nje ti isti ljudi rade catering. Dakle, u vrijeme kada preživljavaju, imali bi veće porezno opterećenje. A ako rade i zimi, znači da zadržavaju zaposlenike u radom odnosu. Isto tako, ako budemo sprječavali ugostitelje da sudjeluju na manifestacijama, čiji su vrlo važan dio, imat ćemo problem da više nitko neće izaći van i nuditi te usluge. Tu svakako podržavam ugostitelje i dajem punu potporu.


Za kraj, turistička 2020. – jeste li zabrinuti?


– Nisam zabrinut, hrvatski turizam ima svoju kvalitetu i standarde, a koje je dodatno podigao ovog ljeta. Hrvatski turistički djelatnici su se dokazali u dosad najizazovnijoj turističkoj godini te su svojim znanjem i podizanjem kvalitete postigli fantastične rezultate. To mi daje optimizam da uz korekcije, poput anomalija zarade preko noći, hrvatskom turizmu predstoji godina s manjim povećanjima dolazaka i noćenja, ali i s financijski boljim rezultatima.