Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
29. siječnja 2020.
Put pod noge

GDJE PUTUJEMO? Čak 57 posto Hrvata putuje po domovini, na drugom mjestu Njemačka, pa BiH

GDJE PUTUJEMO? Čak 57 posto Hrvata putuje po domovini, na drugom mjestu Njemačka, pa BiH
GDJE PUTUJEMO? Čak 57 posto Hrvata putuje po domovini, na drugom mjestu Njemačka, pa BiH
Autor:
Objavljeno: 3. listopad 2017. u 7:27 2017-10-03T07:27:42+02:00

Hrvati su na četvrtom mjestu po broju turističkih noćenja izvan EU-a. Oko 28 posto noćenja izvan EU-a ostvarili su Britanci, a čak 20,5 posto Hrvati

Ekonomska kriza od 2007. do 2015. godine, objavila je Europska komisija, nije utjecala na građane EU-a da putuju manje radi odmora, zabave ili posjeta prijateljima i rodbini, budući da se broj putovanja zadržao oko jedne milijarde godišnje, kao i prije krize, no zato je značajno, za čak 40 posto, pao broj poslovnih putovanja. Sa 206 milijuna biznis-putovanja 2007. godine, broj im je pao na 123 milijuna u 2015. godini, no razlog tome nije samo »kresanje« budžeta u tvrtkama, već i razvoj komunikacijskih tehnologija zahvaljujući kojima više nije potrebno iz Beča ići na sastanak u, primjerice, Boston, već je samo potrebno usuglasiti vrijeme kad su svi – budni.

Eurostatovi podaci za »najsvježije« obrađenu, 2015. godinu, kažu da su stanovnici EU-a bili na 1,17 milijardi putovanja, privatnih i poslovnih, i na njima potrošili 408,3 milijarde eura. U najvećoj mjeri, gotovo 75 posto, Europljani putuju u svojoj državi, samo Belgijanci, Luksemburžani i Slovenci, zanimljivo je, više nego po vlastitoj državi putuju u jednu stranu državu – Belgijanci u Francusku, Luksemburžani u Belgiju, a Slovenci – u Hrvatsku.

Kinezi i Rusi

Top tri destinacije po broju putovanja su za EU stanovnike Španjolska, Italija i Francuska, a dok većina Europljana najviše, kad putuje izvan zemlje, putuje samo do susjedne države ili neke tek malo udaljenije, Nijemci, Šveđani i Rumunji, kao i Britanci, potežu najdalje, najčešće do Italije ili Španjolske. Osamdeset i šest posto putovanja Europljana počinje i završava u Europi, a samo ostatak od 14 posto odlazi na neke udaljenije destinacije – najviše u Ameriku, zatim u Aziju i u Afriku. Zanimljivo je da u tim putovanjima prednjače Francuzi jer svako peto putovanje Europljana izvan Europe je upravo njihovo, a ostali koji najviše vole odletjeti ili otploviti sa starog kontinenta su Talijani ili Britanci. Najmanje na takve, daleke destinacije idu Bugari, Rumunji i Slovenci.

Podaci UN-ovog World Tourism Organization navode kako su na svojim putovanjima, a putuju u sve većem broju, 2015. potrošili Kinezi, gotovo 292 milijarde dolara, što je 25 posto više nego u godini prije, i čak 172 milijarde više od drugih najizdašnijih turista, Amerikanaca. Nakon njih, na trećem su mjestu Nijemci koji su na putovanjima potrošili 76 milijardi dolara, nakon njih slijede Britanci i Francuzi. U Hrvatskoj najviše novca troše Rusi, čija prosječna dnevna potrošnja iznosi 125 eura, što je čak 60 eura više od prosječne potrošnje u Hrvatskoj, podaci su Hrvatske gospodarske komore. Rusi, koji od 2014. zbog sankcija Europe i Amerike putuju oko 30 posto manje nego prije, ipak su po svojoj potrošnji na šestom mjestu svjetske ljestvice, jer su 2015. na putovanjima ostavili oko 35 milijardi dolara.

Ulaganje u ponudu

Eurostatove statistike kažu da više od 57 posto hrvatskih građana, kad putuje, putuje u domovini, na drugom mjestu naših putovanja su Njemačka, pa BiH, te na trećem Italija. Najviše nam pak stranih gostiju, nešto više od 20 posto, dolazi iz Njemačke, malo manje od deset posto iz Slovenije i na trećem mjestu, oko osam posto, iz Austrije. Njemački nam gost ostavi 57 eura dnevno, slovenski 34, a austrijski 96 eura, dakle također dosta više od prosjeka od 65 eura.

U tri turističke top-destinacije Europljana – Španjolskoj, Italiji ili Francuskoj, turisti iz EU-a ostavljaju i poprilično više novaca nego u Hrvatskoj. Dok je naš prosjek 65 eura po turistu dnevno, u Španjolskoj ostavljaju 86, u Italiji 99, a u Francuskoj 73 eura. U prosjeku, Europljanin na svom putu ostavi 85 eura, dakle 20 više nego u Hrvatskoj. Štedljivi Nijemci koji kod nas ostavljaju 57 eura, u Španjolskoj potroše čak 50 eura po glavi više, a Austrijanci u Italiji 129 eura, dakle 33 eura više nego u Hrvatskoj. Slovenski turist u Italiji ostavi 129 eura po glavi dnevno, dakle 95 eura više nego u Hrvatskoj, ali i mi, kad putujemo, ostavljamo malo, 27 eura u prosjeku. U Njemačkoj, kamo najviše putujemo nakon putovanja u Hrvatskoj, ostavimo 32 eura, a u BiH 29. U Italiji, trećoj nam najdražoj destinaciji, ostavimo čak 103 eura dnevno po glavi. To znači da ili moramo poskupiti smještaj i hranu, što će nas učiniti nekonkuretnima, ili ipak u turističku ponudu uložiti više, kako bi onda i gosti kod nas više potrošili.

U posjet rodbini

Jadran je, ipak, četvrta najpopularnija turistička regija u EU-u, odmah nakon Kanara, pariške regije i Katalonije, kad se promatra broj ostvarenih noćenja turista. Kanari su u 2015. imali 94 milijuna noćenja, pariška regija gotovo 77 milijuna, Katalonija više od 75 milijuna, a Jadran nešto više od 68 milijuna. Talijanska regija Veneto, unutar koje su popularna odredišta Venecija, Padova i Verona, ostvarila je oko 63 milijuna noćenja, London, primjerice, malo manje od 45 milijuna. Zanimljivo je i to da su Hrvati na visokom četvrtom mjestu kad je u pitanju broj turističkih noćenja izvan EU-a. Oko 28 posto noćenja izvan EU-a ostvarili su Britanci, a čak 20,5 posto Hrvati, između njih pak još samo, u sitnim razlikama u postocima, Estonci i Belgijanci. Manje od nas izvan starog kontinenta noće bogatiji Austrijanci, Luksemburžani, Francuzi daleko manje, iako su njihova putovanja izvan Europe najbrojnija. Drugim rječima, možda nas izvan Europe ne putuje puno, ali kad putujemo, ostajemo dugo, duže i od Španjolaca ili Portugalaca, Čeha, Poljaka, Slovaka i tako redom. »Kvaka« je vjerojatno u tome što, kaže statistika, najviše noćimo u BiH i Srbiji, preko 30 posto od svih naših noćenja izvan EU-a, bez sumnje u posjetu rodbini i prijateljima.

Najviše noćenja izvan EU-a Europljani ostvaruju u SAD-u, Turskoj i Maroku.

Ipak, na kraju statistika kaže da četiri od deset Europljana ne putuje nigdje nikad, pri čemu je za polovicu njih koji ostaju kod kuće cijele godine, razlog za to manjak u kućnom budžetu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.