Gasfin je »kupio ulaznicu« da se uključi u projekt LNG terminala / snimio S. DRECHSLER
Iz Gasfina se zasad diplomatski oglašavaju oko planova na Krku i njihovog mogućeg uključivanja u projekt budućeg LNG terminala. Kao što je poznato, od početka 2016. u Hrvatskoj su osnovali tri tvrtke, indikativnih naziva - matični Trans LNG, a potom i Adria Polymers i Trans Energy
Luksemburška investicijska grupa Gasfin, preko svojih tvrtki u Hrvatskoj, krenula je s i vlasničkim preuzimanjem Dininog kompleksa u Omišlju. Zasad se radi o 266.000 četvornih metara zemljišta u srcu ovog propalog petrokemijskog postrojenja, koje je bilo u vlasništvu Pirosa i od proljeća prošle godine prodavalo se na Fininim dražbama. Ovih je dana na Trgovačkom sudu u Rijeci, naime, izdano rješenje o dosudi tog velikog platoa Gasfinovoj tvrtki Adria Polymers.
Premda su imali mogućnost da vlasnikom Pirosovog zemljišta postanu tako da Trgovačkom sudu u Rijeci, jednostavno, podnesu zahtjev za prijeboj potraživanja, Gasfin, odnosno Adria Polymers to nije učinio. Upućeni u problematiku smatraju da »kvaka« leži u tome što prijeboj ide u visini procijenjene vrijednosti nekretnine koja je u ovom slučaju bila 70 milijuna kuna. Adria Polymers zato se javio kao kupac na Fininu dražbu koja je, podsjetimo, zaključena posljednjeg dana siječnja. S obzirom na to da je riječ o trećem pokušaju prodaje, tih 266.000 četvornih metara zemljišta u srcu Dininog kompleksa prodavalo se sada po početnoj cijeni od 17,5 milijuna kuna. Adria Polymers bio je jedini i ponudio je 30.000 kuna više od te početne cijene. Nakon položene jamčevine od 7 milijuna kuna, sada u idućih mjesec dana moraju uplatiti i preostali iznos koji će im se kasnije – vratiti. Naime, s obzirom na to da je glavni hipotekarni vjerovnik kod sudske razdiobe kupovnine, sav uplaćeni novac im se vraća natrag, dok će 10 posto od uplaćenog iznosa, što bi bilo oko 1,7 milijuna kuna, ići za namirenje troškova stečajnog postupka. Drugim riječima, Gasfin će od 17,5 milijuna kuna povratiti oko 16 milijuna kuna.
Za razliku od četvrt milijuna Pirosovog zemljišta, koje im je dosuđeno u vlasništvo, prije preuzimanja Dininog kompleksa zemljišta i postrojenja, kada se oglasi njegova prodaja na Trgovačkom sudu u Rijeci, Gasfin će svakako morati imati nekakav, pa makar i načelni odgovor oko ponovnog ishodovanja koncesije na pomorskom dobru odnosno luci Sepen koja je, podsjetimo, Dini oduzeta kad je završila u stečaju. Drugim riječima, kompleks Dine u ovom trenutku nema osiguran doticaj s morem, odnosno lukom koju je koristila za svoje potrebe i dopremu sirovina. Nadalje, trebat će vidjeti što će to Vlada ugraditi u najavljeni zakon lex LNG u kojem bi se, između ostalog, trebalo regulirati i pitanje lakšeg ishodovanja koncesije za planirani plutajući LNG terminal.
Stečaj nad Ćufom
Otkupom potraživanja od oko 100 milijuna eura nenaplaćenih kredita koje je bivša Hypo banka transferirala prema DIOKI grupi Roberta Ježića, Gasfin je krajem prošle godine preuzeo mjesto glavnog hipotekarnog vjerovnika nad zemljištem i nekretninama Dine Petrokemije na Krku, kao i nad sestrinskim tvrtkama koje je Ježić osnivao – Pirosom i Ćufom, a tu su još i Kijac nekretnine. Sa statusom najvećeg razlučnog vjerovnika Gasfin je sebi širom otvorio vrata da razlučna prava pretoči u vlasništvo. To su sada i učinili, najprije sa zemljištem i nekretninama Pirosa, a danas-sutra i nad preostalim dijelom. Postoje određene najave da će vrlo brzo Trgovački sud u Rijeci oglasiti i prodaju 1,2 milijuna četvornih metara Dininog kompleksa, a za 15. ožujka na Trgovačkom sudu u Zagrebu zakazano je i ročište na kojem će se odlučiti o otvaranju stečaja nad Ćufom, koji je posebno interesantan jer je na tom zemljištu od gotovo 300.000 četvornih metara cijelo vrijeme zacrtana lokacija kopnenog LNG terminala. Sve se, a ništa nije slučajno, polako počinje otvarati, ili bolje rečeno, ići prema svome raspletu kako se intenziviraju planovi i aktivnosti na gradnji LNG terminala na Krku. Istovremeno, protivljenje lokalne zajednice, prije svega Općine Omišlj i Primorsko-goranske županije prema nakani Vlade da gradi plutajući terminal ide prema svojem vrhuncu, a ove će se subote manifestirati i najavljenim velikim prosvjedom u centru Rijeke.
Kupili ulaznicu
Iz Gasfina se zasad krajnje diplomatski oglašavaju oko svojih planova na Krku i njihovog mogućeg uključivanja u projekt budućeg LNG terminala. Kao što je poznato, od početka 2016. godine u Hrvatskoj su osnovali tri tvrtke, indikativnih naziva – matični Trans LNG, a potom i Adria Polymers i Trans Energy. Obznanili su da im je namjera ponovo pokrenuti proizvodnju polimera u Dini, a ovih su se dana nešto više »otključali« kroz izjave koje je jednom hrvatskom tjedniku dao Mladen Antunović. Podsjetimo, riječ je o čovjeku koji je u mandatu Milanovićeve Vlade bio postavljen za direktora tvrtke LNG Hrvatska, odakle je smijenjen koncem 2016. godine. Danas je angažiran u Gasfinovom Trans LNG-ju.
– Želimo sudjelovati u izgradnji LNG terminala u Omišlju bez obzira na to bio on kopneni ili plutajući. No, očekujemo da se prepoznaju sinergije i da se donese optimalno rješenje na temelju društvenog konsenzusa. Otvoreni smo za razgovore s Vladom i lokalnim vlastima, civilnim sektorom i svima ostalima. Tu smo i želimo biti dio rješenja, izjavio je u tom tjedniku Antunović. Gasfin je, prema onom što se može iščitati, spreman na sve opcije, ali ne bez sramežljivo provučene poruke kako im opcija kopnenog LNG terminala manjeg kapaciteta više odgovara za njihovu zamišljenu koncepciju industrijskog projekta na bazi Dine Petrokemije te vlastitih potreba za trgovanje tim energentom.
Otkupom razlučnih prava bivše Hypo banke nad više od 1,5 milijuna četvornih metara zemljišta u Omišlju, Gasfin je kupio sebi ulaznicu da se (moguće) uključi u projekt LNG terminala. Međutim, činjenica je i to da im u njihovim planovima još podosta toga visi u zraku. Sam Antunović je priznao da još nisu uspostavili suradnju s hrvatskom Vladom, a tvrdi da to još nisu učinili ni s lokalnom zajednicom, premda im se interesi, čini se, poklapaju s obzirom da na obje strane kopneni terminal smatraju prihvatljivijim rješenjem od plutajućeg.
