Spremni za suradnju

GASFIN GRUPA ‘Kopneni terminal manjeg kapaciteta jedino je primjereno rješenje’

Bojana Mrvoš Pavić

Kopneni terminal manjeg kapaciteta jedino primjereno, ako ne i jedino moguće rješenje / Foto Sergej DRECHSLER

Kopneni terminal manjeg kapaciteta jedino primjereno, ako ne i jedino moguće rješenje / Foto Sergej DRECHSLER

Takav bi LNG terminal imao svoje zakupce jer bi bio jeftiniji, odnosno imao bi povoljnije tarife uz istovremeno više funkcionalnosti, a ispunjavao bi svoju temeljnu ulogu povećanja sigurnosti opskrbe plinom, smatraju u Gasfinu



Ako Vlada RH prihvati Gasfin za partnera, došlo bi do suradnje na obostrano zadovoljstvo. Vlada će dobiti investitora koji će velikim dijelom olakšati realizaciju projekta od strateške važnosti za Hrvatsku, komentar je iz Gasfin grupe na činjenicu da zasad nema zainteresiranih zakupaca niti investitora za plutajući LNG terminal. Gasfin grupa je razlučni vjerovnik Dininog kompleksa na Krku, grupacija koja se tek nedavno predstavila javnosti s idejom da sami grade manji kopneni terminal. »Sad kad je otpao i posljednji argument u prilog plutajućeg rješenja, a to je brzina implementacije, nema dileme da je kopneni terminal manjeg kapaciteta jedino primjereno, ako ne i jedino moguće rješenje«, poručuju.


Dokazano iskustvo


»Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić na Energetskoj konferencijii je u petak rekao da je glavni cilj omogućiti konkurentno tržište plina, a to je u potpunosti u skladu s onim što želi omogućiti Gasfin. Optimalan način da se LNG terminal doista realizira jest da se njegova priprema, razvoj i izgradnja prepuste tvrtkama koje u tome imaju dokazano međunarodno iskustvo, snažne reference u gradnji LNG terminala, na stotine uglednih stručnjaka iz LNG biznisa; koje su spremne preuzeti na sebe dobar dio komercijalnih rizika, uložiti vlastita sredstva i državi dati jamstva da će LNG terminal biti izgrađen.


Gasfin je svakako to spreman učiniti i biti pouzdan partner Vladi u realizaciji ovog strateškog projekta«, poručuju iz luksemburškog Gasfina, čiji je direktor Davor Grčević, inozemni biznismen porijeklom iz Zagreba, koji je sredinom 2000-ih s LNG biznismenom Vladimirom Puklavcem osnovao Gasfin. Po odlasku s mjesta direktora LNG-a Hrvatska sredinom prošle godine im se kao direktor za razvoj poslovanja pridružio i Mladen Antunović, koji je nekad bio i direktor Plinacra.


Povoljnije tarife




U Gasfinu kažu kako tehničke parametre projekta na Krku treba prepustiti struci, odnosno tržištu – investitoru, koji zna kakav je terminal potreban, odnosno za kakav terminal postoji stvarni interes. »Država ima ulogu regulatora i može sa svoje strane kroz potrebne dozvole i nadzor pomoći da privatni investitori realiziraju investiciju. Sama priprema i provedba projekta poput izbora tehničkog rješenja (plutajući/kopneni) je stvar tržišta. Na pitanje koji je interes Gasfina kad ni manji, plutajući terminal ne može naći svoje zakupce, odgovaraju kako ni veliki kopneni LNG terminal niti plutajući kakav se do sada nudio, nisu primjerena rješenja.


»Jedino što ima smisla je kopneni terminal manjeg kapaciteta, koji nije veći od trenutačnog kapaciteta plinovoda od 2,6 milijardi kubika plina godišnje, i to takav kopneni terminal koji bi imao funkciju huba – na kojem bi bio moguć prekrcaj tekućeg LNG-a za opskrbu kamiona i brodova LNG-om kao gorivom te povezivanje s tehnološkim procesima u petrokemiji, odakle bi se dobavljala toplinska energija za procese uplinjavanja LNG-a. Takav bi LNG terminal imao svoje zakupce jer bi bio jeftiniji, odnosno imao bi povoljnije tarife uz istovremeno više funkcionalnosti, a ispunjavao bi svoju temeljnu ulogu povećanja sigurnosti opskrbe plinom. U takav je terminal Gasfin spreman uložiti i vlastita sredstva za izgradnju i zakupiti kapacitete«, otkrivaju u Gasfinu.


Ekološki prihvatljiviji


Upitani slažu li se s opaskama kako investitori ne žele ući u LNG Hrvatska u kojem država ima 52 posto udjela i bi li takav aranžman, u slučaju gradnje manjeg kopnenog terminala, odgovarao Gasfinu, odgovaraju kako bi, u slučaju gradnje manjeg kopnenog terminala s funkcijom huba, tehnološki integriranog s petrokemijom, za Gasfin bila prihvatljiva svaka opcija sudjelovanja u takvom projektu. »Optimalno u partnerstvu s vladom, bilo u većinskom ili manjinskom vlasništvu, ili alternativno kao samostalna investicija Gasfina«, zaključuju.


»Studije dokazuju da je kopneni terminal sigurniji, isplativiji i ekološki prihvatljiviji. Kod kopnenog terminala neće se koristiti toplina mora za uplinjavanje, već toplina obližnje industrije, što u konačnici znači da neće biti otpuštanja rezidualnog klora u more niti će doći do efekta hlađenja mora. Kopneni terminal neće vizualno nagrditi okoliš i neće proizvoditi buku, sigurniji je i otporniji na vremenske uvjete. Samim tim u skladu je s interesima lokalne zajednice i opće javnosti. Zaključak je da bi Vlada RH trebala svakako uzeti u obzir sve navedeno jer je Gasfin investitor koji bi pokretanjem investicijskog ciklusa pozitivno utjecao na punjenje proračuna lokalne samouprave te na punjenje državnog proračuna i otvaranje više stotina novih radnih mjesta«, poručuju iz luksemburške grupacije koja je već preuzela dio zemljišta na kojem želi graditi kopneni terminal.