ZAGREB  Isto kao i prije tri godine u Hrvatskoj, trenutno se u Češkoj vode rasprave o načinu provođenja fiskalizacije, a na konferenciji u Pragu u utorak svoj doprinos je dalo i hrvatsko izaslanstvo iznoseći hrvatska iskustva.  Osim sudjelovanja na samoj konferenciji, ministar financija Boris Lalovac gostovao je i na tamošnjoj televiziji, a češko ministarstvo financija na svojim stranicama je objavilo i njegovu prezentaciju o učincima fiskalizacije u Hrvatskoj. Uz podatke, prezentacija donosi i nekoliko primjera pokušaja prevare koje se lako uoče, zahvaljujući fiskalizaciji, ali i OIB-u koji Ministarstvu financija omogućava uvid u cijeli niz podataka o svakom poreznom obvezniku. 

Na 27 stranica prezentacije iznesen je i slučaj poduzetnika iz ugostiteljstva koji je u svojoj godišnjoj prijavi istaknuo da nema prometa osam mjeseci, jer radi samo u siječnju, veljači, kolovozu i rujnu. U toj »papirnatoj« prijavi navedena je osnovica za izračun PDV-a od 217 tisuća kuna, dok je fiskalizacija pokazala da spomenuti poduzetnik radi cijelu godinu i da mu je osnovica za izračun poreza bila 525 tisuća kuna.

U fiskalizaciji je uočen i novi način pokušaja prevare, a to je storniranje računa što se uvijek događa sat-dva prije kraja radnog vremena. Tako je elektronički sustav uočio i restoran u kojem su jedan cijeli tjedan stornirali baš svaki račun dva sata prije kraja radnog vremena. Uz pomoć OIB-a, ustanovili su da spomenutom poduzetniku ipak ne ide tako loše jer je na poslovnom žiro-računu imao više od 64 milijuna kuna. Bio je to razlog da se porezni inspektori prošetaju do tog restorana.

Da je storniranje računa u kafićima i restoranima praksa kojom oni hrabriji ili bezobrazniji u fiskalizaciji nastoje izbjeći plaćanje poreza, ministar je u prezentaciji pokazao s još nekoliko slučajeva. Tako je, opet u jednom restoranu, uočena praksa da se stornira dnevno i po 90 posto računa u iznosu i do 30 tisuća kuna. Nejasno je samo zašto je i taj poduzetnik zanemario činjenicu da Porezna uprava može uz pomoć OIB-a provjeriti žiroračun tog restorana i na njemu pronaći značajan iznos novca, za koji je vlasnik morao objasniti kako je sjeo na račun, ako je dnevna zarada bila tek tisuću-dvije kuna.

Otkrila je fiskalizacija i to da poduzetnici račun znaju prijaviti poreznoj upravi godinu i pol nakon što su ga dostavili.  No, unatoč tome što su obveznici fiskalizacije bili dosjetljivi, pa su i spomenutim storniranjem, nastojali izbjeći plaćanje obveza državi, ministar Lalovac u prezentaciji se pohvalio da je u 2013. godini, kad se fiskalizacija postupno uvodila u plaćanju gotovinom, ukupan promet bio gotovo 149 milijardi kuna, dok je već sljedeće godine narastao na 160 milijardi kuna. Porezna je osnovica u 2013. bila 123 milijarde kuna, a godinu dana kasnije 135,6 milijardi kuna. Kako se radi o različitim stopama PDV-a, od pet, deset i 25 posto, teško je izračunati koliko je u konačnici država više zaradila na fiskalizaciji.