Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) pozdravio je danas raščišćavanje afere Pfizer i najavio da će surađivati u svim istražnim radnjama vezano uz taj slučaj, naglasivši da su nakon potpisivanja Ugovora o etičkom oglašavanju lijekova prije dvije godine otklonjeni mehanizmi po kojima farmaceutske tvrtke mogu potkupljivati liječnike u ugovornim ordinacijama i ustanovama HZZO-a.

»HZZO pozdravlja raščišćavanje afere Pfizer koja je narušila ugled zdravstvenih djelatnika i zdravstvenog sustava u cjelini i zbog koje je javnost, nakon prve objave sumnji u potkupljivanje liječnika, s pravom bila ogorčena«, stoji u priopćenju HZZO-a.

Naglašava se kako je praksa odobravanja lijekova trenutno na neusporedivo višem stupnju transparentnosti i znatno strože regulirana kako se pojave iz prošlosti više ne bi ponovile. Ističući da će surađivati u svim potrebnim istražnim radnjama vezano za ovaj slučaj koji se odnosi na period od 1997. do 2001. godine, u HZZO-u napominju da se, u odnosu na spomenuto razdoblje, znatno promijenio način suradnje između HZZO-a i farmaceutskih tvrtki čiji se lijekovi uvrštavaju na liste lijekova HZZO-a.

»Više nema mehanizma po kojem farmaceutske tvrtke mogu potkupljivati liječnike u ugovornim ordinacijama i ustanovama HZZO-a otkako je, prije dvije godine, s tvrtkama potpisan Ugovor o etičkom oglašavanju lijekova«, tvrde u HZZO-u.

Naglašavaju i da su sve tvrtke koje daju prijedloge za uvrštenje lijekova na liste dužne s HZZO-om potpisati Ugovor o etičkom oglašavanju.

Iznose i podatke po kojima su 78 tvrtki, koje su u prošloj godini s HZZO-om imale potpisan ugovor, prikazale promotivne troškove u iznosu od 175 milijuna kuna.

U HZZO-u vjeruju da su svi koji su za promotivne namjene farmaceutskih kompanija primili novac, ispunili sve svoje financijske obveze, te uredno uplatili porez na taj iznos u državni proračun. Pojašnjavaju kako, da bi neki lijek bio uvršten na Osnovnu ili Dopunsku listu HZZO-a, farmaceutske tvrtke odnosno nositelji odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet u Hrvatskoj, moraju uputiti zahtjev Povjerenstvu za lijekove HZZO-a, dok konačnu odluku donosi Upravno vijeće HZZO-a. 

Dodaju da je kriterij za podnošenje dokumentacije, uz prijedlog za uvrštenje novih lijekova, značajno pooštren posljednjih nekoliko godina. 

U HZZO-u ističu i da su im farmaceutske tvrtke, uz sve potrebne dokumente, dužne dostaviti i popis država u kojima lijek ima odobrenje za stavljanje u promet, status lijeka u zdravstvenom osiguranju u najmanje 15 država EU i kliničko-farmakološko mišljenje s farmakoekonomskom analizom, kao i najmanje 5 znanstvenih radova koji dokazuju prednosti predloženog lijeka u liječenju u indikaciji za koju se lijek predlaže uvrstiti u listu lijekova. 

»Zbog svih tih kontrolnih mehanizama aktualno Povjerenstvo za lijekova HZZO-a nije više u poziciji da može pogodovati farmaceutskim tvrtkama, već se isključivo vodi stavom struke vodeći računa o ekonomskom utjecaju na proračun«, kažu u priopćenju.

Navode i da se postupak stavljanja lijekova na listu HZZO-a detaljno objavljuje na internetu, potpuno je transparentan i usporediv s praksama zapadnoeuropskih zemalja. Na internetskoj stranici HZZO-a objavljeni su članovi Povjerenstva za lijekove, te datumi i dnevni redovi sjednica Povjerenstva.

U konkretnom slučaju radi se o događajima od 1997. do 2001. godine na što se odnosi izvješće o nagodbi tvrtke Pfizer s američkim pravosuđem, podsjeća se u priopćenju. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, ističu iz Ministarstva zdravlja, svaku je farmaceutsku tvrtku obvezao Ugovorom o etičkom oglašavanju lijekova koji je uvjet da nositelj odobrenja može aplicirati sa svojim lijekom na listi lijekova HZZO-a.

Svaka farmaceutska tvrtka mora kvartalno informirati o troškovima učinjenim za oglašavanje lijekova te im nije dopušteno izravno oglašavati lijekove osiguranim osobama i izravno im dijeliti lijekove, odnosno ne mogu oglašavati lijekove koji su predmet kliničkih istraživanja u tijeku. Nije im dopušteno za propisivanje lijeka nagrađivati u novcu i bilo kojim drugim oblicima nagrađivanja.

Zaposlenici HZZO-a moraju biti obaviješteni o stručnim skupovima kako bi na njima mogli biti prisutni. Ograničen je broj promotivnih posjeta liječnika te troškovi vezani za promociju lijekova kao i isplate ustanovama i zaposlenicima moraju biti transparentni. Stručni skupovi moraju imati primarno stručni karakter i dozvoljeno je svega 20 posto vremena za društvene aktivnosti, ističe se u priopćenju Ministarstva zdravlja.

Iz tog ministarstva poručuju kako su hrvatski liječnici vrlo odgovorni i savjesni u liječenju svojih pacijenata te nije dobro da se većina stigmatizira zbog nezakonitih radnji malog broja privilegiranih liječnika.

Inače u optužba za podmićivanje odnosi se ne samo na hrvatske već i liječnike u Bugarskoj, Kini, Češkoj, Kazahstanu, Rusiji i Srbiji, a sve kako bi propisivali njihove lijekove.

Predsjednik Hrvatske liječničke Komore dr. Hrvoje Minigo izrazio je žaljenje što su se na popisu našli i hrvatski liječnici, iako se, kazao je još ne zna o kojim je točno imenima riječ. Hrvatska liječnička komora i Hrvatski liječnički zbor imaju zajednički kodeks medicinske etike i deontologije u kojem stoji da liječnik osim plaće ne smije primati ništa za liječenje pacijenata, rekao je Hini dr. Minigo.

»Mi kao Liječnička komora možemo, po pravomoćnoj sudskoj presudi, provesti disciplinski postupak protiv počinitelja«, pojasnio je.Mito i korupcija, poručio je, nespojivi su s liječničkom profesijom.

Oglasio se i USKOK koji navodi da je “od nadležnih pravosudnih tijela Sjedinjenih Američkih Država zatražio dostavu dokumentacije o predmetu Pfizer i podmićivanju liječnika u Hrvatskoj. Zatražena je tužba protiv tvrtke Pfizer te sporazum o nagodbi koji je ta tvrtka sklopila s američkim nadležnim pravosudnim tijelima, kao i dokumentacija na temelju koje je američko tužiteljstvo podiglo tužbu odnosno dokumentacija koja se odnosi na podmićivanje liječnika u Hrvatskoj”.