FOTO REUTERS
Dobili smo svega devet, od maksimalnih sto bodova, pri čemu su za implementaciju Pariškog sporazuma najspremnije Švedska sa 67 bodova, Njemačka s 54 i Francuska s 53 boda. Od Hrvatske je u cijelom EU-u lošija samo Poljska, a jednako loše su Italija, Latvija, Litva i Rumunjska
Europska komisija je objavila izvještaj o tome koliko je koja EU članica zasad spremna ostvariti ciljeve dogovorene Pariškim klimatskim sporazumom iz prosinca 2015. godine, i prema kojem se Hrvatska nalazi na lošem, 20. mjestu. Dobili smo svega devet, od maksimalnih sto bodova, pri čemu su za implementaciju Pariškog sporazuma najspremnije Švedska sa 67 bodova, Njemačka s 54 i Francuska s 53 boda, a od nas lošija samo Poljska, koja je dobila dva boda, dok devet bodova, odnosno 20. mjesto na ljestvici dijelimo s Italijom, Latvijom, Litvom i Rumunjskom. Slovenija ima, primjerice, 17 bodova, dakle gotovo dvostruko više od nas, koliko je dobila i Austrija, a Mađarska, primjerice, 22 boda.
Godišnje izvješćivanje
Problem s Hrvatskom je, navodi Europska komisija, što smo prihvatili ciljeve zaustavljanja klimatskih promjena do 2030. godine, ali ne želimo prihvatiti zadano smanjenje štetnih emisija u zrak. Od ukupno 35 bodova, koliko je najviše moguće dobiti za »ambicioznost u postizanju ciljeva«, Hrvatska nije dobila niti jedan bod, kao ni jedan bod za namjeru da dovoljno smanji ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu. Niti jedan bod, od mogućih 20, nismo dobili ni za ciljeve vezane uz upravljanje šumama.
»Hrvatska želi oslabjeti prijedloge Komisije za manje zagađenja između 2021. i 2030. godine i manje ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu. To bi za nju značilo daleko više CO2 emisija«, stoji u izvještaju Komisije koja smatra da su, međutim, za implementaciju Pariškog sporazuma spremne samo Švedska, Njemačka i Francuska. Pariški sporazum je, podsjetimo, potpisan u prosincu 2015. godine, i njime su se svjetske vlade obavezale porast prosječne svjetske temperature zadržati na razini znatno manjoj od 2 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama, odnosno obećale da će nastojati taj porast ograničiti na 1,5 °C. Potpisnice su se, pa tako i Hrvatska, obavezale da će svakih pet godina obavješćivati o svojim doprinosima za postavljanje ambicioznijih ciljeva, no kako se navodi u izvješću o implementaciji, Hrvatska bi svoj položaj na ljestvici mogla poboljšati ako pristane na obavješćivanje jednom godišnje.
porast prosječne svjetske temperature zadržati na razini znatno manjoj od 2 °C, odnosno ograničiti na 1,5 °C.
prosječno smanjenje emisije CO2 do 2030. za najmanje 40 posto u odnosu na razinu iz 1990.
obveza Hrvatske smanjenje od 7 posto
Premala ambicija
Potpisivanjem Pariškog sporazuma Hrvatska se obavezala na zajedničko provođenje mjera s ostatkom EU-a, što znači prosječno smanjenje emisije CO2 do 2030. godine za najmanje 40 posto u odnosu na razinu iz 1990. godine. Kako Hrvatska u usporedbi s ostalim članicama Europske unije ima nisku emisiju CO2 po stanovniku, naša je obaveza emisije smanjiti za sedam posto, no Komisija nam zamjera na premaloj ambicioznosti, koja bi zacrtano i nadmašila. Sve države članice će trebati pridonijeti ukupnom smanjenju emisija stakleničkih plinova u EU do 2030. godine iz sektora izvan sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova.
