ZAGREB – Potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB) Dario Scannapieco kazao je u srijedu da će ta financijska institucija, uz ostale projekte koje podržava, sigurno sudjelovati i u zatvaranju financijske konstrukcije za izgradnju plutajućeg terminala za ukapljeni plin na Krku.

Na konferenciji na kojoj je predstavljen rad EIB-a u Hrvatskoj u 2016. te planovi za 2017. godinu, Scannapieco je kazao kako će u fokusu te banke u Hrvatskoj ove godine biti sektor malog i srednjeg poduzetništva, kao i projekti u području energetike i infrastrukture.

Istaknuo je da najveću aktivnost očekuje na području potpore malom i srednjem poduzetništvu u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), ali da je EIB zainteresiran i za energetiku, kao i za projekt izgradnje LNG terminala za koji je Hrvatska dobila sredstva.

»Financijska struktura za LNG se još treba usuglasiti. Vidjet ćemo u kojem dijelu i na koji način možemo sudjelovati u toj financijskoj konstrukciji, ali sigurno ćemo sudjelovati«, rekao je Scannapieco, potvrdivši da se to odnosi na financiranje povrh nedavno odobrenih 102 milijuna eura za taj projekt.

Prošlog je petka, naime, koordinacijski odbor Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) odobrio 102 milijuna eura za igradnju plutajućeg terminala za ukapljeni plin na otoku Krku, koji je trenutno u postupku konačnog odabira strateških ulagača te provedbe obvezujuće faze postupka za zakup kapaciteta terminala. Početak rada LNG terminala očekuje se u 2019. godini, a ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na oko 363 milijuna eura.

Tako bi se EIB uključio u još jedan veliki infrastrukturni projekt u Hrvatskoj, uz one koje već financira – zračne luke u Dubrovniku i Zagrebu, desetak vodoopskrbnih projekata te most Svilaj.

EIB lani RH poduprla s 546 milijuna eura

Predstavljajući aktivnosti EIB-a u Hrvatskoj u prošloj godini, Scannapieco je istaknuo da je ta banka Hrvatsku lani poduprla zajmovima vrijednima 530 milijuna eura, dok je Europski investicijski fond, koji s EIB-om čini Grupaciju EIB, realizirao poslove vrijedne još 16 milijuna eura.

»Ukupni rezultat Grupacije EIB predstavlja 1,2 posto BDP-a Hrvatske, po čemu je Hrvatska na trećem mjestu među državama članicama Europske unije«, istaknuo je.

Lani je, naime, u okviru Plana ulaganja za Europu, odnosno tzv. Junckerovog plana, HBOR-u odobreno jamstvo od 50 milijuna eura za srednje kapitalizirana poduzeća i slične projekte. S HBOR-om su ugovorena i dva kredita od 400 milijuna eura za potporu projektima malih i srednjih te srednje kapitaliziranih poduzeća.

S Privrednom bankom Zagreb i Raiffeisenbank Austria su, pak, ugovoreni zajmovi od po 40 milijuna eura, kojima bi se trebao olakšati pristup financiranju za malo i srednje poduzetništvo.

Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je da je zbog tolikog financijskog angažmana EIB trenutno vodeća multilateralna financijska institucija u Hrvatskoj.