Europsko stanovništvo živi dulje, ali dodatne godine života ne znače i zdravu starost, pokazuje u srijedu objavljeno zajedničko izvješće Europske komisije i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Zdravstveni sustavi trebaju postati učinkovitiji, dostupniji i trebaju biti prilagodljiviji, navodi se u izvješću. Ocjenjuje se i kako je kvaliteta zdravstvene skrbi generalno poboljšana, iako su nejednakosti i dalje prisutne.

Očekivani životni vijek u većini država EU-a prelazi 80 godina, ali takav rekordno visok očekivani životni vijek ne znači uvijek i zdrave godine života. Stoga se upozorava da oko 50 milijuna stanovnika EU-a boluje od kroničnih bolesti, od kojih godišnje umre 550 tisuća osoba u radnoj dobi, što gospodarstva Unije košta oko 115 milijardi eura godišnje. Te bolesti su se mogle spriječiti, no za to zdravstveni sustavi trebaju postati učinkovitiji. Uz to, zabrinjavajući je podatak o porastu pretilosti među odraslima. Lani je 16 posto odraslih u EU-u bilo pretilo u odnosu na 11 posto 2000. godine. Osim toga, svaki peti stanovnik EU-a još uvijek puši, a potrebno je pojačati i napore u borbi protiv štetne upotrebe alkohola.

Mnogi životi bi se mogli spasiti, kako se navodi, tako da se više resursa usmjeri na strategije za promicanje zdravlja i prevenciju bolesti te da se poboljša kvaliteta akutne i kronične skrbi.

U izvješću se navodi i kako 27 posto pacijenata u EU-u traži pomoć u hitnoj službi zbog nedostupnosti primarne skrbi, a pacijenti izravno plaćaju prosječno 15 posto zdravstvenih troškova. Zbog financijskih razloga se siromašni Europljani čak 10 puta češće suočavaju s problemom neodgovarajuće zdravstvene skrbi od onih dobrostojećih. Da bi zdravstveni sustavi postali dostupniji, države članice moraju usmjeriti svoje politike na smanjenje financijskih prepreka za pristup zdravstvenoj skrbi, jačanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite te skraćivanje dugačkih lista čekanja.

No, zdravstveni sustavi trebaju se prilagoditi i činjenici da stanovništvo EU-a stari. Udio stanovništva starijeg od 65 godina povećao se s manje od 10 posto u 1960. godini na gotovo 20 posto lani, dok bi do 2060. taj udio trebao porasti na gotovo 30 posto. »Zbog starenja stanovništva, porasta učestalosti kroničnih bolesti i proračunskih ograničenja potrebno je promijeniti način na koji se pruža zdravstvena skrb«, navodi se. Moguća rješenja su, među ostalima, uspostava sustava e-zdravlja, smanjenje duljine bolničkog boravka boljom organizacijom usluga u primarnoj i socijalnoj skrbi te »razboritije trošenje farmaceutskih proizvoda«, odnosno »potpuno iskorištavanje mogućnosti uporabe generičkih zamjena«.

Zahvaljući boljim metodama liječenja po život opasnih bolesti kao što su srčani udar te različite vrste raka, postignute su više stope preživljavanja, ali se naglašava kako su u mnogim zemljama moguća daljnja poboljšanja primjene najboljih praksi u kratkotrajnoj i dugotrajnoj skrbi.