Niz pogodnosti u paketu za umirovljenike

Povodom druge godišnjice ulaska na tržište opskrbe električnom energijom, RWE Energija, koja je s trenutačnih preko sto tisuća potrošača u kategoriji kućanstava, i još oko četiri tisuće njih u poduzetništvu drugi najveći opskrbljivač električnom energijom u Hrvatskoj, predstavila je novi proizvod »RWE Umirovljenik«, namijenjen hrvatskim umirovljenicima. Svim umirovljenicima koji s RWE Energijom potpišu ugovor o opskrbi električnom energijom nude pet posto povoljniju električnu energiju u odnosu na univerzalnu uslugu HEP-a te nekoliko pogodnosti prilagođenih osobama starije životne dobi, koje su za njih potpuno besplatne. Umirovljenici koji prijeđu RWE-u od jučer imaju pravo na besplatne majstore za popravke i hitne intervencije u kući, dostupne 24 sata dnevno i u vrijednosti do tisuću kuna po intervenciji, od čega je 800 kuna vrijednost rada i 200 kuna vrijednost materijala, a vrijedi za neograničen broj intervencija. Druga pogodnost su besplatni liječnički savjeti putem besplatnog telefona, radnim danom od 8 do 17 sati, kao i subvencioniranje troškova smještaja u slučaju bolničkih pretraga izvan mjesta prebivanja, u iznosu do 1.500 kuna, neograničen broj puta. RWE u Hrvatskoj trenutačno drži osam posto tržišta, a namjera mu je do kraja godine udio povećati na deset posto.

Javne ponude dionica HEP-a za mandata ove Vlade sigurno neće biti, a koju će odluku o tome donijeti neka nova Vlada, teško je prognozirati. Vlada Zorana Milanovića prodaju paketa 25 posto dionica HEP-a spominje od početka godine, no scenarij privatizacije do sada nije razrađen. Poznato je samo da bi novac od prodaje išao u dokapitalizaciju HEP-a, koji bi, tako osnažen, krenuo u akvizicije u regiji.

Različiti stavovi

Problem je, međutim, u tome što država i HEP nemaju isti stav oko toga što je sve HEP-ova imovina, koja nije do kraja ni proknjižena u zemljišnim knjigama, dok su dodatna smetnja djelomičnoj privatizaciji hidroelektrane, odnosno akumulacije, brane, sve povezane građevine – oko čijeg se vlasništva HEP spori s državom na Ustavnom sudu. Ta se imovina, koju je desetljećima gradio HEP, i koja HEP-u u povoljnim hidrološkim godinama nosi najveći dio profita, od donošenja Zakona o vodama 2011. smatra državnim vlasništvom. Prije nego što se ta pitanja riješe, prvenstveno na Ustavnom sudu koji treba ocijeniti drži li Zakon o vodama vodu ili ne, teško je očekivati da će ijedan ozbiljniji investitor biti zainteresiran za javno ponuđene dionice HEP-a, čija prava vrijednost, u ovakvoj pravnoj situaciji zapravo nije ni poznata. Dođe li ipak do javne ponude HEP-a, RWE, neslužbene su informacije, ima namjeru kupiti manjinski paket i u upravu HEP-a dovesti dio svog menadžmenta, a zatim racionalizirati poslovanje tvrtke. Racionalizacija, pritom, ne znači otpuštanje radnika već povećanje efikasnosti rada, otkrivaju upućeni, dodajući kako je prvenstvena namjera RWE-a širiti poslovanje HEP-a na susjedna tržišta. I sam je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u nekoliko navrata naglašavao kako se HEP mora širiti na susjedna tržišta jer će, u protivnom, nestati. »Želimo stvoriti strateška partnerstva s nacionalnim tvrtkama. Vjerujemo da je RWE dobar partner, jer smo financijski snažni, s velikim mogućnostima za velika ulaganja. Posjedujemo veliko iskustvo potrebno za dovršetak energetske tranzicije i uvođenje novih zelenih trendova«, kazao je jučer Kraus.