Nagodba s vjerovnicima za rješavanje Agrokorovih dugova, koju je predložio izvanredni Vladin povjerenik Ante Ramljak, nije napravljena u korist hrvatskoga gospodarstva. Ako se nagodba ostvari, na dobitku će biti strane banke, a mali dobavljači doživjet će štetu. Najveći maloprodajni lanac u Hrvatskoj, zajedno s ostalim Agrokorovim poduzećima, otići će u strano vlasništvo. Hrvatski proizvođači imat će velike gubitke i otežat će im se plasman proizvoda, a najgore štete doživjet će Vlada, odnosno država. To je mišljenje ekonomista Nevena Vidakovića, predavača na Zagrebačkoj školi za ekonomiju i menadžment, koji je i direktor u investicijskoj kući Platinum Invest.

Prije pola godine najavili ste da će nagodba privremene uprave Agrokora s vjerovnicima odrediti buduću strukturu ekonomije Hrvatske. Promjene oko Agrokora, naime, važne su i dalekosežne, jer ta velika kompanija čini oko 15 posto hrvatskoga gospodarstva. Kamo nas vodi ova nagodba?

– Krenimo od toga kako tko prolazi u predloženoj nagodbi. Velike banke koje su vlasnici duga dobivaju vlasništvo nad Agrokorom, a svi ostali gube. Postojeći dioničari poduzeća unutar Agrokora gube sve, a dobavljači veliku većinu. Prema najavama, otpisi dugova trebali bi biti veći od 25 milijardi kuna, uglavnom firmi iz Hrvatske. To znači da će većinu gubitaka snositi hrvatska poduzeća, a ne strana.

Kakve će to posljedice imati na hrvatske tvrtke, na male i veće?

– Ponajprije, u kratkom roku mnoga poduzeća imat će zbog otpisa probleme. Moguće je da neka poduzeća neće preživjeti. U dugom koraku, dobavljači će imati velike nevolje, posebno mali. Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, već je rekao da mali dobavljači sa svojim proizvodima ne mogu ući u strane maloprodajne lance. Sada i najveći maloprodajni lanac odlazi u strano vlasništvo. Veliki dobavljači će dugoročno također imati probleme s Konzumom, jer će novi vlasnici protežirati svoje marke proizvoda, a ne domaće. U jednom trenutku i velikim proizvođačima doći će u pitanje opstanak i morat će biti prodani, ili kako se to popularno kaže, morat će »tražiti strane, međunarodne partnere«. Nemojte zaboraviti da je Europska banka za obnovu i razvoj, dok je bila suvlasnik Agrokora, kreditirala Agrokor uz najmanje 6 posto kamata, a njegovu konkurenciju je kreditirala s 1 posto kamata za ulazak na hrvatsko tržište.

Manje zaposlenih

Što će biti s brojem zaposlenih?

– Praksa je dosad pokazala da strani vlasnici obično smanje broj zaposlenih. Stoga se ne treba nadati velikom razvoju, rastu i povećanju broja zaposlenih. Također, novim vlasnicima u interesu je da razvijaju svoje domaće ekonomije, a ne hrvatsku ekonomiju. Tu je i pitanje dobiti novoga poduzeća, koja će putem dividende biti isplaćena strancima.

Neven Vidaković smatra da prijedlog nagodbe Vladinog povjerenika Ante Ramljaka ide na štetu hrvatskih proizvođača i države / Foto Denis LOVROVIĆ

Kakva će biti budućnost Agrokora kao poduzeća?

– Bit će sjajna. Već vidite prema prijevremenim izvješćima da Agrokor ima milijarde kuna dobiti. Kada se sve loše likvidira i kada se skinu svi tereti otplate kamata zbog pretvaranja duga u kapital, dobit poduzeća također će se značajno povećati. U samo nekoliko godina se može očekivati da će dobit iznositi nekoliko milijardi kuna godišnje. Tako će novi vlasnici, s jako malo truda i bez novca uloženog u rast Agrokora, postati super bogati u vrlo kratkom roku. Naravno, takva profitabilnost bit će iskorištena kako bi se pokazalo kako je proces restrukturiranja jako uspješan.

Međutim, Ramljak je rekao da će i dobavljači postati novim vlasnicima Agrokora?

– To je točno, ali samo je pitanje u kojem omjeru. Ako strani vlasnici duga za 100 kuna duga dobivaju 100 kuna novoga duga ili dionica, oni su u potpunosti pokriveni. Hrvatski dobavljači će možda za 100 kuna potraživanja dobiti 10 kuna novoga duga i vlasništva. Ostatak predstavlja njihov gubitak koji moraju otpisati, pa će imati veliki pad dobiti i probleme u nastavku poslovanja.

Što je s tržištem kapitala?

– Kao što sam naglašavao, fondovi kojima upravljam u Platinum Investu imali su jako malu izloženost, pa nismo bili značajnije ugroženi. Svoje pozicije smo likvidirali prije objave nagodbe. Slušao sam Mislava Bagu na Novoj TV. U trenutku kada je rekao da će biti »dva Agrokora«, meni je postalo jasno što će biti prijedlog nagodbe i počeli smo likvidirati svoje pozicije. Što se tiče budućnosti hrvatskoga tržišta kapitala, to nije moj problem, a nakon ovoga Platinum Invest više nikada neće investirati na hrvatskom tržištu.

Stabilni dioničari

Prema ovome što govorite, predložena nagodba ne vodi u nacionalizaciju privatnih dugova Agrokora. Čini se da hrvatski porezni obveznici i Republika Hrvatska neće morati snositi troškove nagodbe?

– Točno je da neće biti ogromnih direktnih troškova iz proračuna Hrvatske, ali indirektni će biti golemi. Država će proći najgore od svih. Gubitci države, samo u prvom koraku, bit će veći od 3 milijarde kuna, a s vremenom će njezini gubici biti još veći.

Kako ste došli do te brojke? Nitko do sada nije spomenuo gubitak države?

– Pogledajmo opet rezultat ove nagodbe. Otpisi će iznositi više od 25 milijardi kuna, i to uglavnom hrvatskih firmi. Recimo da firme iz Hrvatske moraju otpisati 20 milijardi kuna. To automatski znači smanjenje dobiti tih poduzeća za 20 milijardi kuna. Recimo da prosječna stopa poreza na dobit iznosi 15 posto. Ako se dobit smanji za 20 milijardi kuna, država će ostati bez 3 milijarde kuna poreza na dobit. To je samo prvi gubitak koji će osjetiti državni proračun, ali gubitaka ima još. Oni će se dogoditi kratkoročno i dugoročno.

Na primjer?

– Ante Ramljak je rekao da je špekuliranje na burzi rizičan posao. To je točno, ali zaboravio je da velika većina dioničara poduzeća iz skupine Agrokora ima stabilne dioničare. Osim toga, vlasnik 16,95 posto Zvijezde je Republika Hrvatska. Isto tako, Republika Hrvatska je i vlasnik 5,56 posto Jamnice. Prema tome, povjerenik Ramljak je ovim potezom u privatne ruke predao i državnu imovinu. Ako dođe do smanjenja domaće proizvodnje zbog propasti firmi, doći će i do pada BDP-a, zaposlenosti, pa tako i proračunskih prihoda, koji će morati biti nadoknađeni ili novih porezima, ili novim dugom.

Primjer malih država

Znači li to da će posljedice nagodbe, koju je predložio povjerenik Ramljak, najgore pogoditi Vladu Republike Hrvatske jer će ona izravno i neizravno proći teže od svih sudionika uključenih u proces? A tog istog povjerenika imenovala je upravo Vlada.

– To je točno. Povjerenik kojeg je imenovala Vlada dao je prijedlog u kojemu Vlada i proračun prolaze najgore.

Znači, ova je nagodba loša?

– Ne, to nisam rekao. Kvaliteta i uspjeh te nagodbe ovise o tome koji je njezin cilj.

Pa, kako je onda ocjenjujete?

– Ako je cilj te nagodbe da se ojača domaća proizvodnja, onda je nagodba loša, ali ako je njezin cilj da se oslabi nacionalno gospodarstvo i napravi još jedan korak da Hrvatska postane kolonija, onda je to pravi korak u pravom smjeru.

Možete li to pojasniti?

– U medijima se često spominje bruto domaći proizvod, koji se definira kao ukupna novčana vrijednost roba i usluga proizvedenih u nekoj državi, ali postoji još jedna puno važnija ekonomska mjera. To je bruto nacionalni proizvod koji se definira kao ukupna novčana vrijednost roba i usluga proizvedenih u vlasništvu neke države. Upravo zato su neke male države, poput Belgije, Nizozemske ili Švicarske kao klasičnog primjera, bogate. One su vlasnici puno imovine izvan svoje države i to ih čini bogatima. Prelaskom Agrokora u strane ruke Hrvatska gubi velik dio svoga bruto nacionalnoga proizvoda, jer gubi i poduzeća kojima je Agrokor bio vlasnik izvan granica Hrvatske.

Deplasirana rasprava

Ako se ostvari takva nagodba i ako nastavimo tim putem, znači li to da Hrvatska ima jako male šanse da ikada postane bogata zemlja?

– Šanse su smanjene. Moja je osnovna teza, za razliku od mnogih ekonomista, da je samo vlasništvo put prema bogatstvu. Bez vlasništva ne možete imati bogatu zemlju. Ali opet želim naglasiti, ako je cilj ove nagodbe smanjenje nacionalnoga bogatstva, onda je to odličan prijedlog.

Ako je to stvarni cilj nagodbe, kako tumačite da su reakcije iz Vlade na sve to prilično mlake? U Vladi tumače kao da je nagodba stvar procesa unutar Agrokora?

– To morate pitati Vladu, o načinu kako ona treba reagirati i razumiju li u Vladi implikacije ove nagodbe, kako sam ih opisao.

Koji je, prema vašem mišljenju, ključni problem nagodbe?

– Glavni problem nagodbe je njezin cilj, prema tom nacrtu, da se trajno oslabe hrvatski proizvođači i da velik dio nacionalnoga bogatstva prijeđe u strane ruke. Da je svrha nagodbe bila zaštita hrvatskih proizvođača, nacrt nagodbe bi bio puno drugačiji. Osim toga, nagodba je i metodološki jako problematična.

Imate li još zamjerki?

– Ramljakova je priča da poduzeća ne mogu servisirati dugove, a istovremeno se hvali kako je likvidnost Agrokora velika i da profitabilnost raste. Osim toga, Ramljak u prijedlogu svoje nagodbe planira bankrotirati sva poduzeća u Agrokoru i onda im uzeti imovinu. Nakon što sam ovo rekao, svaka druga rasprava o detaljima je potpuno deplasirana. Posebno je zabrinjavajuće da smo vidjeli samo prezentaciju, koja se može napraviti za jedan dan, bez ijedne brojke, što jasno znači da je sav trud otišao u konstrukciju takve nagodbe čiji je cilj, prema mojem mišljenju, pogrešan.

Kako biste vi promijenili nagodbu? Postoji li alternativno rješenje?

– Promijenio bih glavni cilj nagodbe. Glavni cilj treba biti fokusiranje na jačanje hrvatskoga gospodarstva. To je prva i osnovna pretpostavka. Zatim, ne treba mijenjati postojeću strukturu organizacije ili vlasništva. Financijski dug se nalazi u Agrokoru d.d. i taj dug treba pretvoriti u vlasništvo. Što se tiče Konzuma, dug velikih dobavljača treba pretvoriti u vlasništvo tih dobavljača. Tako bi se riješio negativni kapital u Agrokoru d.d. i Konzumu. Zatim, nakon prestanka izvanredne uprave i daljnje stabilizacije, poduzeća treba putem burze prodati investicijskim i mirovinskih fondovima u Hrvatskoj. Naravno, to su samo grube crte, ali pokazuju smjer i namjeru, a to je ono što je važno.

Vi ste prije pola godine podržali lex Agrokor?

– Naravno da sam podržao lex Agrokor u trenutku u kojem je donesen. Lex Agrokor kao zakonodavni okvir nije loš, ali rezultat koji smo dobili ovom nagodbom Republiku Hrvatsku ne vodi u pravom smjeru, jer nagodba ima potpuno krive ciljeve. Takvo je barem moje mišljenje.

Kako vidite sljedeću godinu?

– Što se Platinuma tiče, fokusirani smo na svoj posao, a to je ostvarivanje dobrih povrata za naše investitore. Stoga će i sljedeća godina biti dobra godina.