Foto F. Kos / PIXSELL
Dualni program sada se odnosi na četiri kvalifikacije: prodavač, kozmetičar, dimnjačar i staklar, a za dvije godine bi trebao ući u sva strukovna zanimanja koja se stječu u trogodišnjoj školi. Nastavnici povijesti za odluku Ministarstva obrazovanja čuli su navodno tek krajem kolovoza
ZAGREB Srednjoškolci u trogodišnjim strukovnim školama koji ove jeseni ulaze u pilot-projekt tzv. dualnog strukovnog obrazovanja više neće slušati povijest, biologiju, geografiju… U novoj koncepciji, usmjerenoj na tržište rada, ovi predmeti više ne ulaze u općeobrazovni blok predmeta, u kojem ostaju jedino hrvatski jezik, matematika, informatika, strani jezik, a kao izborni i vjeronauk.
Nad ovom novošću šokirali su se u školama, a i u Hrvatskom sveučilišnom sindikatu, gdje se boje da će taj potez imati dugoročno katastrofalne posljedice za hrvatsko društvo.
– Ne samo da je nedopustiv ovakav način ukidanja povijesti, rijetkog predmeta humanističkog predznaka u hrvatskom obrazovanju, tek nekoliko dana prije početka nastavne godine, ovakva odluka višestruko je štetna za odgojno-obrazovni sustav u Hrvatskoj. Posljedice će biti gubitak radnih mjesta, smanjen interes za studije povijesti u Hrvatskoj, i radnici koji će ostati zakinuti za osnovna saznanja o svojem podrijetlu i svjetonazoru – poručili su jučer iz tog sindikata. Dualni modeli u Europi, kažu, takve redukcije nisu radili.
Nastavnici povijesti za jednostranu su odluku Ministarstva obrazovanja čuli navodno tek krajem kolovoza. Dualni program sada se odnosi na četiri kvalifikacije – prodavač, kozmetičar, dimnjačar i staklar – a za dvije godine bi trebao ući u sva strukovna zanimanja koja se stječu u trogodišnjoj školi. U takvim programima prošle je godine bilo oko 10 tisuća učenika, što znači da nitko od njih više ne bi slušao povijest niti druge društvene predmete.
Da je riječ o nedopustivom rezanju nastavnih predmeta s nesagledivim posljedicama uvjerena je i Snježana Koren, povjesničarka s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
– Trogodišnje strukovne škole dosad su imale dva sata povijesti tjedno u prvom razredu, i to samo hrvatsku povijest. Ali ne radi se tu samo o povijesti, otpali su i drugi općeobrazovni predmeti pa djeca u dobi od 15 godina ostaju bez ijednog predmeta gdje na osnovi znanstvenih spoznaja dobivaju informacije o društvu – upozorava Koren. Nužno je, kaže, omogućiti djeci razumijevanje društvenih fenomena s kojima će se susretati kao građani, a u tome im ni hrvatski jezik, ni matematika, ni vjeronauk ne mogu pomoći.
Iz Ministarstva obrazovanja tvrde kako su škole i nastavnici od početka znali za promjene i sudjelovali u njima, kao i poslodavci.
– Nakon razgovora s poslodavcima odlučeno je da su navedenim kvalifikacijama ključne matematičke kompetencije u funkciji struke, kako bi se prodavački, dimnjačarski, staklarski i kozmetičarski radni procesi mogli realizirati na odgovarajućoj poslovnoj razini. Eksperimentalnom provedbom ispitat će se model dualnog obrazovanja, pratiti, vrednovati i usklađivati. Radne skupine na temelju vrednovanja popravljat će kurikulume, a nakon još jedne eksperimentalne godine ići će u redovnu provedbu u školskoj godini 2020/2021. – poručuju iz Ministarstva. Ističu i da školama nitko ne brani da organiziraju nastavu povijesti ili geografije, ali kao izvannastavnu ili fakultativnu aktivnost.
– Razumijem potrebu za većim udjelom stručne prakse, ali istraživanja su pokazala da su za snalaženje u društvu potrebna i druga znanja – veli ova povjesničarka. Ne radi se, ističe, o tome da zagovara svoje područje.
– Djeca u strukovnim školama ne moraju nužno slušati povijest, ali bi morala imati neki predmet koji će im osigurati građansku, financijsku, političku pismenost. Ovako, društveni svijet tumačit će im se jedino kroz religijski pogled – upozorava.
Veliki problem u kreiranju modela dualnog obrazovanja očito je i netransparentnost tog procesa. Nastavnici do samoga kraja nisu znali ništa o promjenama koje se tiču i njihove norme, a osim toga, upozoravaju iz sindikata, ne postoji detaljno objašnjenje odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda, ne postoje procjene poslodavaca o ključnim kompetencijama koje učenik mora steći, nije transparentan popis škola koje su ušle u pilot-program, niti broj učenika da bi se rezultati mogli kvalitetno mjeriti. Uz to, tvrde, ne postoji ni popis tvrtki koje će sudjelovati u dualnom obrazovanju. Posebno je pitanje tzv. vertikalne prohodnosti, odnosno mogućnosti nastavka školovanja za djecu koja bi to htjela po završetku trogodišnje strukovne škole. Uz potpuno reduciranu satnicu općeobrazovnih predmeta, bit će srezani u startu.
Ovakav model, treba reći, uopće ne odgovara kurikulumu strukovnog obrazovanja »Jokićeve skupine«. Tada se predlagao model koji je uključivao općeobrazovne predmete, pa i povijest, i zauzimao je 25 do 30 posto ukupne nastave. Postojeći pilot-program za općeobrazovne predmete predviđa 20 do 25 posto satnice.
