Zbog koncentracije stanovništva i gospodarskih aktivnosti u gradovima, posebna se pažnja daje gradnji otporne urbane infrastrukture, počevši od jačanja odvodnih sustava
Dok svijet sve češće pogađaju ekstremne vrućine i suše, a za njima uragani, tajfuni i poplave, protiv posljedica klimatskih promjena ne možemo se boriti pumpama za vodu i zečjim nasipima. Potopljeni gradovi ovog su se rujna pokazali i našom realnošću, odašiljući vlastima jasan signal da nam trebaju hitne mjere kojima ćemo spremni dočekati klimatske ekstreme. Hrvatska je zasad pošteđena uragana, ali potopljene zgrade, bolnice, škole u Zadru i Ogulinu daju do znanja da nismo spremni ne samo na uragane, nego ni na jaku kišu.
Istodobno, svjetske statistike govore da porast temperature zraka odnosi više ljudskih života od spomenutih ekstremnih vremenskih nepogoda. U uraganu Harveyu koji je u kolovozu pogodio Teksas i uraganu Irma koji je poharao Floridu smrtno je stradalo stotinjak ljudi, dok procjene govore da je od toplotnog vala koji je Europu pogodio 2003. godine umrlo 35.000 ljudi.
Dok su posljedice uragana i poplave nedvojbene i odmah vidljive, posljedice ljetnih temperaturnih rekorda koje klimatske promjene obaraju iz godine u godinu, nisu toliko uočljive. Od visokih temperatura stradavaju mahom stariji ljudi, kronični bolesnici, i to ne nužno od srčanog udara, već od dehidracije, pregrijavanja organizma… Tek se manji dio smrtnih slučajeva koji se tako dogode u statistici vode kao posljedica ekstremnih temperatura zraka. Više od ostalih pogođene su, kažu istraživanja, najnerazvijenije države svijeta. Tako na primjer u Indiji u toplotnom valu više smrtno stradavaju žene, i to zato što su im kuće bez toaleta. Da bi izbjegle neugodnosti ili zlostavljanje, žene nastoje maksimalno smanjiti mokrenje pa se suzdržavaju od uzimanja tekućine što na plus 35 može biti pogubno.
– Ne možemo reći kojim će tempom promjene teći u narednih nekoliko godina. Možemo samo ugrubo znati je li pred nama toplija ili hladnija godina, hoće li ukupno biti manje ili više oborina. Sigurno je da možemo računati s toplinskim valovima ljeti, sušama, i većom količinom oborina u ostatku godine – kaže Pandžić. Prema podacima kojima raspolaže DHMZ, u iduća tri mjeseca možemo računati s temperaturom malo iznad prosjeka i oborinama nižim od prosjeka. U listopadu, studenom i prosincu područje Jadrana kao i srednju Europu očekuje količina oborina ispod prosjeka za to doba godine, a temperature će, za kompletno područje Europe, do kraja godine odgovarati prosjeku, kaže klimatolog Krešo Pandžić.
I Hrvatska se, zajedno s ostatkom Europe, priprema za ono što nam tek predstoji. Mjere prilagodbe klimatskim promjenama planirane su u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama, koja bi – kažu u Ministarstvu zaštite okoliša – zajedno s Akcijskim planom za petogodišnje razdoblje trebali biti objavljeni u narednih nekoliko tjedana.
U Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) kažu kako su posljednje poplave dale signal u kom pravcu treba ići. Odvodni sustavi moraju se pojačati, bilo da su to odvodni kanali, retencije, ili cijevi koje moraju prihvatiti veću količinu oborina nego što je to sada slučaj, kaže klimatolog Krešo Pandžić, zamjenik ravnatelja DHMZ-a. U priobalju, prioritet je, dodaje, pojačanje lukobrana koji sve češće podlegnu jačini morskih valova. Većina zahvata koje treba poduzeti da bi se osigurali od posljedica klimatskih promjena ima svoju cijenu, koja nije niska
Opravdana skupoća
Ali skupoća, ističe Pandžić, ima svoje opravdanje.
– Ulaganje u zaštitu od klimatskih promjena nije uvijek prihvaćeno, a kad se govori o nacionalnoj sigurnosti, nitko se ne buni. S druge strane, istraživanja pokazuju da je društveno-ekonomska korist od ulaganja u zaštitu pet do 10 puta veća od uloženog novca. Prilagodba košta, ali su uštede višestruko veće – navodi Pandžić.
Pri kreiranju modela zaštite vodi se, kaže, računa o riziku pojedinog područja od ekstremnih pojava. Klimatske su prognoze ograničene, ali može se procijeniti na kojem području poplava može uzrokovati više štete za čovjeka i okoliš, i tu treba reagirati. Pripremaju se i tzv. sektorske adaptacije, pa se procjenjuje potreba navodnjavanja, ili se proučava otpornost određenih sorti usjeva na sušu, kako bi se birale one otpornije.
– Prije dva desetljeća suše su nas pogađale svakih pet do sedam godina, a danas svake dvije do tri godine. U 2012. godini, koja je bila najsušnija dosad, urod kukuruza opao je do 50 posto, kao i ove godine – navodi Pandžić.
Suše, tuče, pijavice i ekstremne kiše, postat će u Hrvatskoj uobičajene u narednih 50 godina. Srednja temperatura zraka, kažu znanstvenici, do 2070. godine porast će na našem području za 2,2 stupnja Celzija, oborina će biti za 15 posto manje u svim godišnjim dobima osim zime, a količina snijega će se prepoloviti. Harat će i požari, hrana će biti sve skuplja, a vremenski ekstremi povećat će broj srčanih bolesnika i smrtnosti, te proširiti zarazne bolesti koje prenose komarci.
U narednih nekoliko godina i dalje ćemo se polako navikavati na nove klimatske okolnosti, odnosno sve češću pojavu ekstremnih vremenskih prilika.
