Foto Damir Škomrlj / Vedran Karuza
Ova ski sezona bit će, očekivano, dobra. Booking je započeo još tijekom kolovoza, kad se najviše tražio talijanski Andalo gdje za naše goste 6-dnevna ski karta ima cijenu od svega 140 eura što je izuzetno povoljno tako da je Andalo vrlo brzo bio u cijelosti rasprodan
Na većini graničnih prijelaza na izlazu iz Hrvatske jutros su prilične gužve – na Pasjaku se, primjerice, čeka do 45 minuta, a kolona vozila duga je oko tri kilometra.
Razlog tome je tradicionalno početak skijaškog tjedna. Nakon što je lani zabilježen rast od deset posto, i to drugu godinu za redom, broj skijaša koji u tom terminu kreću – u najvećem broju na skijališta Italije i Austrije te u znatno manjoj mjeri na ona u Sloveniji ili Francuskoj – prešao je 200 tisuća.
Iako brojka djeluje impresivno, tim više što je riječ o masi ljudi koja na skijanje kreće praktično istovremeno, u svega nekoliko sati subotnjeg jutra, i dalje ne prelazi 5 posto populacije Hrvatske. Istina, procjenjuje se kako je broj ljudi koji znaju skijati znatno veći te doseže i do – 300 tisuća, jasno je da rezerve za rast koji se iz godine u godinu uočava, itekako postoje.
Ono što također doprinosi većem broju ovogodišnjih skijaških odlazaka, činjenica je da hrvatski tjedan »pada« u vrijeme nakon blagdana Tri kralja kad u Italiji i Austriji na scenu stupaju najniže cijene.
Nemali trošak
Mada, koliko god bila riječ o »stagione bassa«, nema tog razvijenijeg skijališta na kojem je cijena šestodnevne ski karte za odraslu osobu niža od 200 eura, odnosno 1.500 kuna. Doda li se još i oko 150 kuna po osobi za dnevni najam apartmana, jasno je da je najmanji sedmodnevni skijaški izdatak 2,5 pa i 3 tisuće kuna. Dakako, ako je riječ o obiteljima s malom djecom, ski karte su povoljnije, no u tom se slučaju izdvaja za ski škole tako da je rezultat u konačnici jednak. Dakako, ovaj je iznos moguć posjedujete li vlastitu opremu što je u slučaju manje djece također – iznimka. Za njih se u pravilu iznajmljuje skije i pripadajuću opremu što iznosi oko 400 kuna na tjedan.
Apartmani i hoteli
Kakva su zapažanja i razmišljanja ljudi koji se ovom tematikom bave unutar hrvatskih turističkih agencija. Pitanje smo uputili Tamari Černeka, direktorici riječkog Atravela koji se među rijetkima na Kvarneru i dalje bavi prodajom skijaških aranžmana kataloškim putem te Nikolini Frklić, ravnateljici marketinga i korporativnih komunikacija Atlasa.
– Dobro ste rekli – ostali smo zadnja kvarnerska agencija koja izdaje katalog skijanja. Ove godine, kao i svake do sada, u našoj ponudi našla su se atraktivna talijanska, austrijska, francuska, slovenska te skijališta u BiH. Ovu ski sezonu započeli smo ponudom »ski openinga« gdje smo po prvi put u suradnji s Olimpijskim centrom Jahorina nudili – »Ski retro Opening« uz centralni događaj – koncert Crvene jabuke.
Iako Hrvatska bilježi zavidnu tradiciju u organizaciji niza skijališta, pa i Hrvatski skijaški savez ove godine obilježava 80 godina postojanja, činjenica jeste da su na našem teritoriju visine planina preniske kako bi se mogla organizirati ozbiljnija skijališta. Štoviše, gotovo je nemoguće pronaći međunarodne kreditne linije koje bi se koristile za izgradnju skijališta na visinskim lokalitetima kakva su u Hrvatskoj. Riječ je tu o goranskim skijalištima – Platak, Tršće, Čelimbaša, Bjelolasica, Begovo Razdolje – ili onima u Lici – Krasno, Baške Oštarije, Mukinje – koja su u pravilu zapuštena, štoviše, neka od njih i nisu u funkciji. S druge strane nalazi se Sljeme u koje se ulažu golema, ekstremna, ekonomski neprimjerena sredstva. No to je uglavnom materijalna sposobnost ili mogućnost zagrebačkog gradonačelnika u promociji grada kojem je na čelu, ne neke logično osmišljene priče koja bi mogla imati značajnije efekte u višemjesečnom privlačenju ski-turista.
Ono što je pak neprijeporno, postojeća hrvatska skijališta su dovoljno dobra, naravno uz nužne investicije, prije svega u potrebne akumulacije pomoću kojih se proizvodi »umjetni snijeg«, da na njima baš svatko – nauči skijati. Nakon toga – mora se u inozemstvo. Stoga, možda je trenutno najbolji pravac smjer kojim se kreće razvoj skijališta Platak. Za to je pak najzaslužnija vizija razvoja osmišljena putem službi i stručnih ljudi Primorsko-goranske županije.
Ova ski sezona bit će, očekivano, dobra. Booking je započeo još tijekom kolovoza, kad se najviše tražio talijanski Andalo gdje za naše goste 6-dnevna ski karta ima cijenu od svega 140 eura što je izuzetno povoljno tako da je Andalo vrlo brzo bio u cijelosti rasprodan. Za usporedbu, jednaka takva karta na Kronplatzu ima cijenu od 254 eura.
Dakle, naši gosti preferiraju talijanska skijališta koja su uvijek broj jedan po bookingu. Najviše Riječana naći ćemo sljedeći tjedan u Andalu, Sestu i na Kroplatzu. Ove godine imali smo veliki interes i za skijališta u Sloveniji, dok se tek na treće mjesto po bookingu smjestila Austrija, ističe Černeka.
Ono što je također najtraženije – obiteljski su apartmani, dok oni koji odlaze na skijanje u veljači, a to su u pravilu ljudi bez djece, preferiraju hotelski smještaj na bazi polupansiona.
Tjedni odmori
Kakva su iskustva po tom »skijaškom pitanju« na nacionalnom planu pojasnila nam je Nikolina Frklić.
– Skijanje je u pravilu »first minute« produkt i pravi zaljubljenici u skijanje zimski odmor biraju još tijekom ljeta. Last minute ponuda tako gotovo i nema, no uvijek se nađe još neki dostupan aranžman za one koji odluče u zadnji tren. I dalje su najtraženiji tjedni odmori, i to u Austriji i Italiji. Novost je što sve više Hrvata odlazi automobilom i u Francusku, unatoč udaljenosti, te ona više nije percipirana kao »budžet« destinacija s pristupačnim aranžmanima, uglavnom za mlađu populaciju. Hrvatski skijaški tjedan pada u periodu niske sezone na većini skijaških destinacija te je Atlasova zimska ponuda cjenovno prilagođena svim ljubiteljima zimskog odmora. Tjedan iza hrvatskog skijaškog tjedna je cjenovno još povoljniji, ima odličnih ponuda i svakako je za preporučiti onima koji nisu vezani uz školske praznike. Čisto za komparaciju razlike u cijenama, u apartmanima Sillian za 4 osobe u terminu školskih praznika cijena je 6510, a tjedan dana kasnije – 4566 kuna. Veliki dio veljače su termini visoke sezone, samim time dosta skupi. Ako i idu u tom periodu, Hrvati u veljači zbog cijena najčešće idu svega na tri dana, naglasila je Frklić.
Nismo u Top10
Sve u svemu, neobična disproporcija između standarda i opće gospodarske aktivnosti koja je u Hrvatskoj godinama u silaznoj putanji. Privreda stalno pada, broj skijaša raste. Na žalost, hrvatske institucije poput HTZ-a nemaju precizne podatke o volumenu emisije turista iz Hrvatske tijekom zimskih praznika, a kako se k tome u najvećoj mjeri radi o individualnim rezervacijama, podaci su okvirni. Donosi ih se naime temeljem evidencije prelaska graničnih prijelaza u karakterističnom terminu, ove godine 5. siječnja, kao i na podacima koji neke od agencija dobivaju iz središta u koja se skijaši iz Hrvatske najviše upućuju. I opet, ma koliko mislili da smo važni, u značajnijim talijanskim ili austrijskim skijaškim centrima turisti iz Hrvatske u pravilu – ne ulaze u Top10.
