I ove će godine polugodište proći bez zaključivanja ocjena, nastavni programi isti su kao i dosad, a jedina će novost biti međupredmetna nastava građanskog odgoja koja kreće s ovom školskom godinom
ZAGREB Zajedno s kompletima novih školskih udžbenika, u školske klupe sutra će ponovno sjesti više od pola milijuna učenika. Nova školska godina počinje u ponedjeljak, 8. rujna, za oko 330.000 osnovaca i još 180.000 srednjoškolaca, a u školu po prvi puta kreće i 41.437 prvašića, što je za 660 djece ili oko 25 razrednih odjeljenja više nego prošle školske godine.
Za poraznu demografsku sliku Hrvatske, gdje broj učenika već godinama nezaustavljivo pada, ovo je dobra vijest, no u plusu su samo neke županije, primjerice Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Krapinsko-zagorska i Vukovarsko-srijemska županija. U Primorsko-goranskoj županiji u školu kreće 2.336 prvašića, otprilike isto kao lani, ali za stotinu manje nego u školskoj godini 2012/2013. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar pozvao je školarce da marljivo i odgovorno ispunjavaju školske obveze i obećao im podršku svog ministarstva u promjenama koje ih očekuju. Nastavnike je, pak, zamolio da unatoč teškim vremenima nastave posao raditi samoprijegorno, odgovorno i s ljubavlju. Poruku učenicima uputila je i pravobraniteljica za djecu, Ivana Milas Klarić, zaželjevši im da školsku godinu započnu s više veselja nego briga, otvorena za nova znanja i iskustva, za nove prijatelje, suradnju i miroljubivo rješavanje problema. Na učiteljima i svim zaposlenicima škole je da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se baš svako dijete u školi osjećalo dobrodošlo, prihvaćeno i jednako vrijedno, poručila je Milas Klarić.
– Početak školske godine neizbježno dodatno opterećuje već prenapregnuti roditeljski proračun, no nemojmo i djecu opterećivati time. Pokušajmo taj teret što pravednije podijeliti između roditelja, lokalne zajednice i države, pokazati više osjetljivosti za djecu koja žive u lošijim socijalnim prilikama te im pružiti dodatne potpore i besplatne usluge. Pritisnuti ekonomskim teškoćama ne bismo smjeli zaboraviti da škola treba biti mjesto koje djeci omogućuje boravak u zdravom, sigurnom i poticajnom okolišu, pravilnu prehranu kroz školske obroke, uravnoteženi dnevni ritam i pomoć u učenju, odgoju i razvoju. To djeci dugujemo – upozorila je pravobraniteljica za djecu. Školska godina koja započinje sutra, učenicima i nastavnicima neće donijeti bitne promjene. I ove će godine polugodište proći bez zaključivanja ocjena, nastavni programi isti su kao i dosad, a jedina će novost biti međupredmetna nastava građanskog odgoja koja kreće s ovom školskom godinom. U iščekivanju obrazovne reforme koju je najavio ministar Mornar, uvođenja 9-godišnje osnovne škole i novih kurikuluma, u školskim će klupama biti manje-više sve po starom. Neće se bitno mijenjati ni državna matura, neće krenuti licenciranje ravnatelja, a nastavnici će i dalje strepiti od novih rezanja materijalnih prava. Ako želi provesti reforme koje je zamislio, Mornar će se morati izboriti za odgovarajući proračun. Čak 91 posto proračuna za osnovne i srednje škole teškog sedam milijardu kuna danas odlazi na plaće zaposlenih, a od 600-tinjak milijuna kuna preostalih za odgoj i obrazovanje polovina ode na subvencije učeničkog prijevoza
