Snimio Darko JELINEK
Porezna reforma Vlade HDZ-a i Mosta će na zastupničke plaće imati potpuno suprotan efekt od onoga za što se u kampanji zalagao Most
ZAGREB Državni dužnosnici, a to znači i članovi Vlade, zastupnici u Saboru, predsjednica države ili primjerice suci Ustavnog suda, od 1. siječnja sljedeće godine imat će veće neto plaće. Svi oni ulaze u skupinu građana koja ima neto plaće veće od 15 tisuća kuna, pa će im porezna reforma donijeti i veća rasterećenja jer se na te plaće izdvaja i veći iznos za porez, odnosno za njih to čini država.
Kad su početkom 2015. godine promjene u porezu na dohodak »prijetile« istim efektom, odnosno povećanjem dužnosničkih plaća u prosjeku za tisuću kuna, tadašnja je Vlada Zorana Milanovića odlučila smanjiti osnovicu za izračun dužnosničkih plaća kako bi one ostale na istoj razini i nakon smanjenja poreznog opterećenja. No, koliko smo uspjeli doznati, takvi planovi u sadašnjoj Vladi ne postoje.
»HUP podržava cjelovitu poreznu reformu koja prema onome što smo imali prilike čuti treba donijeti porezno rasterećenje i građanima i tvrtkama te rezultirati jednostavnijim i transparentnijim poreznim sustavom. To je ono za što se HUP već duže vremena zalaže«, poručuju iz udruge poslodavaca. »Vjerujemo da će javna rasprava koja slijedi nakon što se prouče i svi detalji pojedinih zakonskih rješenja rezultirati daljnjim unaprjeđivanjem i poboljšanjima predloženog modela. Sigurno treba uzeti u obzir i sve komentare i zabrinutosti koje će izraziti naši članovi, poput turističkog sektora, kojima će predložene promjene otežati njihovo poslovanje. Ono što je ključno je da treba ići prema rješenju koje će biti održivo i stabilno na duži rok jer je jedna od najvećih zamjerki poslovnog sektora dosadašnjem sustavu i dosadašnjoj praksi unutar poreznih zakona bila upravo nestabilnost i stalne izmjene tog sustava«, kaže se u reakciji Davora Majetića, predsjednika HUP-a.
Ovisno o dužnosti
Tako će i uz tu nižu osnovicu dužnosničke plaće, koje su u recesiji smanjivane nekoliko puta, a ukupno u prosjeku za 30 posto, od 1. siječnja 2017. godine rasti od nekoliko stotina do dvije tisuće kuna, ovisno o tome koju dužnost obnašaju te kako na njihovu plaću utječe njihova stručna sprema ili specijalizacija. Tako će porezna reforma Vlade HDZ-a i Mosta na kraju na zastupničke plaće imati potpuno suprotan efekt od onoga za što se u kampanji za prošlogodišnje parlamentarne izbore zalagao Most. Most je naime tražio da svi zastupnici dobivaju, barem u prvoj godini, plaću od 9.999 kuna, no one bi na kraju u prosjeku mogle biti i do 50 posto veće od tog iznosa.
Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović tako bi mogla od 1. siječnja imati i do tisuću i pol kuna veću plaću. Prema njezinoj imovinskoj kartici, njezina je bruto plaća 39.613 kuna, a u konačnici dobije mjesečno neto iznos od 22.720 kuna. Nakon izmjena u porezu na dohodak njezina bi plaća, uz uvjet da ima olakšicu na dvoje djece, trebala biti 24.125 kuna.
Rast će plaće i lokalnih dužnosnika, pa tako i gradonačelnika. Prema podacima iz imovinske kartice upisanima 2011. godine, zagrebački gradonačelnik imao je neto plaću 18.251 kunu i ona bi mogla rasti s novim poreznim izmjenama i do tisuću kuna. Riječki gradonačelnik upisao je u imovinsku karticu da ima godišnju neto plaću od 189.552 tisuće kuna, što je 15.796 mjesečno i njegova bi plaća također mogla rasti za oko tisuću kuna.
Različit dobitak
Premijer Andrej Plenković sigurno će imati znatno manju plaću od one koju je dosada imao u Europskom parlamentu i imat će nekoliko tisuća kuna manju bruto plaću od predsjednice, jer je koeficijent za njegovu plaću niži, ali i njegova bi plaća uz olakšicu za jedno dijete trebala biti veća od 20 tisuća kuna, što ne bi bilo tako da ostane sadašnja porezna politika, odnosno plaća bi mu bila i do tisuću kuna niža.
Iako imaju istu osnovicu i isti koeficijent za izračun plaće, predsjednik Sabora Božo Petrov, ako prijavi olakšicu za trojicu sinova, imat će veću plaću od premijera za oko tisuću kuna. I njemu će porezna reforma donijeti povećanje plaće.
