Potpredsjednica Europske komisije (EK) i povjerenica za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica u intervjuu za naš list govori o planovima za svoj mandat. Na početku razgovora opisala je što smatra najvećim problemima Europske unije danas.

– Svijet se danas neizmjernom brzinom suočava s klimatskim, tehnološkim i demografskim promjenama koje mijenjaju naša društva i način života. Strelovit napredak tehnologije i digitalizacija prednosti su modernog doba, ali one nose i određene opasnosti. Internet je preplavljen lažnim vijestima, a populizam je u stalnom porastu. Građani osjećaju otuđenost od institucija i donositelja odluka i na nama je da taj fenomen riješimo. Nova Europska komisija u kojoj imam čast obnašati dužnost potpredsjednice za demokraciju i demografiju, nizom mjera koje je predstavila predsjednica Ursula von der Leyen suočit će se upravo s tim problemima i na pozitivan i transparentan način građanima približiti naše odluke. To je već i sada jasno, s obzirom da je nakon samo jedanaest dana od početka mandata Komisija predstavila Europski Zeleni sporazum kojim se kroz ulaganje u čistu energiju i poticanje kružnog gospodarstva čini prvi korak prema Europi kao klimatski neutralnom kontinentu do 2050. godine. Ovo je prva u nizu velikih mjera kojom pokazujemo kako je Europa spremna biti predvodnik u svijetu i nositi se s izazovima s kojima se suočava.

Srebrna ekonomija

Možete li navesti tri ključne mjere koje ćete predložiti Europskoj komisiji za rješavanje demografskog problema u Europi, kako bi se zaustavilo masovno iseljavanje iz dijela Europske unije?

– Pitanje demografskih promjena i problema iseljavanja, posebice iz istočnog dijela Europske unije prema zapadu, ali i iz ruralnih u urbana područja, bit će svakako u fokusu mog rada u Europskoj komisiji. U tom području istaknula bih tri ključna koraka, odnosno projekta na kojima ću raditi: izvješće koje ću predstaviti do kraja ožujka 2020. godine, a koje će nam dati jasnu sliku demografskog stanja u Europskoj uniji te nam poslužiti kao temelj za sve daljnje akcije i prijedloge koje planiramo. Drugi dio odnosi se na tzv. Zeleni papir o aktivnom starenju, u kojem će nam cilj biti pretvoriti dosadašnji izazov starenja stanovništva u nove prilike i mogućnosti, pri čemu ćemo se fokusirati na »srebrnu ekonomiju«. Također, u svrhu sprječavanja masovnog iseljavanja iz ruralnih u urbana područja, predstavit ću dugoročnu viziju za ruralna područja u cilju ostvarivanja njihovog punog potencijala te stvaranja novih središta zdravog i kvalitetnog života.

U nedavnome intervjuu Jutarnjem listu, kazali ste kako mislite da je Hrvatska u Europskoj komisiji trebala dobiti resor demografije baš zato što je iz nje iselilo mnogo ljudi. Možete li objasniti taj stav? Zašto bi resor demografije trebala dobiti zemlja koja se očito ne uspijeva nositi s masovnim iseljavanjem, naročito obrazovanih i mladih?

– Mislim da je Hrvatska najbolji odabir za ovaj iznimno važan portfelj jer upravo mi shvaćamo važnost demografskih promjena i problema iseljavanja. Činjenica da je premijer Andrej Plenković uspio ispregovarati portfelj demokracije i demografije i izboriti potpredsjedničko mjesto za najmlađu zemlju članicu, ogroman je uspjeh za Hrvatsku i time se trebamo ponositi. Pitanje demografije je problem svih država članica Europske unije i ono se ne odnosi samo na iseljavanje i odljev mozgova, ono se tiče i aktivnog starenja, razvoja ruralnih područja, ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Sve su to faktori koji utječu na demografsko stanje u Europi. Baš zbog toga je za Hrvatsku bitno da se kroz portfelj demokracije i demografije radi i na razvoju ruralnih područja koja se suočavaju s iseljavanjem te da se stvore preduvjeti za kvalitetan život gradnjom infrastrukture i stvaranjem novih radnih mjesta.

Borba protiv populizma

Osim demografije, demokracija je drugi veliki temat vašeg mandata u Europskoj komisiji. Posljednjih godina, mnoge članice EU-a preplavio je val desnog populizma, a EU je, prvi put u svojoj povijesti, pokrenuo postupke protiv članica zbog narušavanja načela demokracije i vladavine prava. Kako ocjenjuete stanje demokracije u Europi?

– Činjenica je da ponekad postoji demokratski deficit u funkcioniranju institucija. Poznato je da su u svibnju europski građani izašli na europske izbore u rekordno velikom broju i time jasno dali do znanja da žele biti uključeni u funkcioniranje europskih procesa, ali i da žele odlučno postupanje europskih političara. U sljedećim mjesecima raspravljat ćemo o poboljšanju procesa »Spitzenkandidata« u postupku odabira predsjednika Europske komisije kao i pitanju transnacionalnih lista. To su važne teme za demokratski legitimitet i transparentnost europskih politika. Ranije sam spomenula porast populizma kao ozbiljan problem s kojim se Unija suočava i zbog toga je važno kontinuirano održavati dijalog s građanima, a ne samo jednom u pet godina.

Možete li navesti tri ključne mjere kako da se Europa usprotivi populizmu?

– Prije svega bih vam željela reći moju vrlo jednostavnu definiciju populizma, a to je davanje obećanja građanima koja naposljetku ne bivaju ispunjena. Odgovorni političari i državnici ne ugađaju kratkoročno građanima nego imaju dugoročnu viziju i na taj način osiguravaju osim mira i sigurnosti, prosperitet i bolji život za generacije.

Među običnim građanima, čest je dojam da su institucije EU-a otuđene, i da nemaju mnogo veze sa svakodnevnim životom. Postoji uvjerenje da su dužnosnici EU-a pretjerano plaćeni za posao koji ne podrazumijeva istinsku političku odgovornost. Kako odgovarate na takve tvrdnje?

– Upravo ćemo takve tvrdnje kroz rad ove Europske komisije pokušati demantirati, a ponajviše kroz Konferenciju o budućnosti Europe o kojoj sam ranije govorila. Ne bih se složila s vama da posao potpredsjednice Europske komisije ne podrazumijeva političku odgovornost. To je vrlo težak i sveobuhvatan posao. U Hrvatskoj su plaće niske, pa je razumljivo da se mnogo spekuliralo koliko ćete zarađivati kao potpredsjednica Europske komisije. Molim Vas odgovor: koliko ste zarađivali kao eurozastupnica, a koliko ćete sada, kao potpredsjednica Europske komisije? – Podaci o plaćama svih zastupnika u Europskom parlamentu kao i plaćama povjerenika u Europskoj komisiji su javno dostupni na stranicama institucija. Iznos plaća je jednak za sve dužnosnike, neovisno o tome iz koje države članice dolaze.

Uoči vašeg imenovanja potpredsjednicom EK-a, u Hrvatskoj je izbila kontroverza oko vrijednosti vaše osobne imovine. Opovrgnuli ste tvrdnje da posjedujete imovinu vrijednu pet milijuna eura. Molim vas da čitateljima Novog lista odgovorite koliko je vrijedna vaša obiteljska imovina.

– Svakako se ne radi o iznosu od 5 milijuna eura, to je bila lažna vijest koju je netko zlonamjerno plasirao u javni prostor. Imovina naše obitelji je uvijek deklarirana sukladno pravilima institucija u kojima sam obnašala dužnosti, bilo to u Gradu, Saboru, Europskom parlamentu ili sada u Europskoj komisiji.

Jedna od mjera, a u mom djelovanju i ključna, bit će Konferencija o budućnosti Europe koja predstavlja glavni instrument Europske unije za uključivanje svih njenih građana i regija u otkrivanju i komunikaciji onoga što im je najvažnije i što očekuju od Unije. Na taj način će se ukloniti jaz između institucija Europske unije i građana te će se samim time zatvoriti prostor za lažne vijesti i populističke tvrdnje. U kontekstu borbe protiv populizma iznimno je važna promocija europskog načina života koja je jedan od prioriteta nove Europske komisije. To znači da moramo beskompromisno štititi naše temeljne vrijednosti vladavine prava, demokracije, mira, slobode i tolerancije. Europska unija mirovni je projekt i kao takva je jamac očuvanja temeljnih vrijednosti ne samo na našem kontinentu, nego služi kao primjer svim globalnim akterima. Važno je ono što smo građanima obećali i ispuniti, i to će biti najveća brana daljnjem rastu populizma.

Stanje na terenu

Dolazite iz stranke i zemlje koja ni sama nije imuna na populizam: ustaški pozdrav »Za dom spremni« u Hrvatskoj je dobio legitimitet, a ni sudska praksa nije ujednačena o tom nedvosmisleno nacističkom pozdravu. Kako ta činjenica izgleda iz vaše perspektive, dugogodišnje zastupnice u Europskom parlamentu i sadašnje potpredsjednice Europske komisije, ali i članice hrvatske stranke koja se ne suprotstavlja legitimizaciji ustaškog pozdrava?

– Kao što znate, premijer Plenković je odmah po stupanju na dužnost pristupio osnivanju Povjerenstva za suočavanje s prošlošću koje je i donijelo neke zaključke po ovom pitanju, čime demantiram da se moja stranka ne suprotstavlja svakom ostatku bilo kojeg totalitarnog sustava. Moje stajalište je da se svi zajedno trebamo okrenuti budućnosti i da se svatko u svojoj domeni treba angažirati kako bi Hrvatska i Europska unija postale još bolje mjesto za življenje.

Zaduženi ste da organizirate Konferenciju o budućnosti Europe, koja bi trebala trajati dvije godine i početi 2020. Izjavili ste da ne želite Europu u dvije ili više brzina, nego jedinstvenu Europu, podjednako razvijenu u svim njezinim dijelovima. Molim Vas da ukratko objasnite svoju viziju Konferencije o budućnosti Europe, i da građanima objasnite zašto je ona za njih važna.

– Širom Europe, u svim državama članicama, kroz Konferenciju o budućnosti Europe organizirat ćemo rasprave na kojima ćemo prikupiti mišljenja i ideje građana, poslušat ćemo njihove probleme i razviti opipljiva i konkretna rješenja. Planiram ususret Konferenciji obići sve države članice i osluhnuti stanje na terenu, a već u siječnju krećem s krajnjeg sjevera posjetom trima baltičkim državama – Estoniji, Latviji i Litvi.Ovaj projekt osmišljen je upravo kako bi se politike koje se donose u Bruxellesu približile građanima te kako bismo od njih čuli brige i probleme s kojima se suočavaju. Samo ime »Konferencija o budućnosti Europe« može građanima zvučati kao da se radi o jednom velikom događaju koji će se održati u Bruxellesu ili Strasbourgu, no upravo je suprotno. Održat ćemo niz rasprava, konferencija, online i offline, u svim državama članicama i stupiti s građanima u kontakt. Važno je napomenuti da nećemo ići samo u glavne gradove, nego i na periferiju, čime želimo i simbolički pokazati da nam je mišljenje svakoga građanina važno. U ovoj fazi raspravljamo o detaljima, metodama i izvedbi Konferencije i drago mi je da je interes za sudjelovanjem velik. Govoreći o tematici koja će se raspravljati na Konferenciji, mislim da ne smijemo razgovarati samo o institucionalnim pitanjima, nego pokušati formulirati ideje naših građana kroz šest političkih smjernica nove Komisije, a to su Europski zeleni plan, digitalizacija i ekonomija koja radi za ljude, jača EU u svijetu i promocija europskog načina življenja, te novi poticaj za europsku demokraciju. U ovu Konferenciju bit će uključeni europski zastupnici te zastupnici nacionalnih parlamenata koji su direktno izabrani i time dobili legitimitet, kao i Odbor regija u kojem sjede gradonačelnici, načelnici i župani iz cijelog EU-a te Europski ekonomski i socijalni odbor, ali i ne manje važno civilno društvo. Samo zajedno možemo doći do najboljih rješenja.