Vladi tri mjeseca trebalo da skupi podatke

Državnim stanovima upravlja pet različitih institucija: Lani od najamnine ubrala 23 milijuna kuna

Jagoda Marić

U najmu je, i to najčešće povlaštenom, bilo više od 19 tisuća i država je u prošloj godini na osnovu najamnine ubrala ukupno 23,1 milijun kuna



ZAGREB  Iako su sve Vlade od 2000. godine isticale kao jedan od svojih važnijih zadataka objedinjavanje upravljanja državnom imovinom na jednom mjestu, kako bi se konačno znalo što Hrvatska ima u svome vlasništvu i kako bi se najbolje koristilo tu imovinu, čini se da je pred administracijom još dug put kako bi ostvarila taj cilj. Sugerira to i odgovor što ga je Vlada sa sjednice u četvrtak uputila  na zastupničko pitanje Nenada Plešea, a zanimalo ga je koliko stanova  Hrvatska ima u svome vlasništvu, koliko ih koristi za svoje potrebe, koliko ih je u najmu i koliko država zaradi od tog najma.  Pleše je pitanje postavio u siječnju, njegov je saborski mandat u međuvremenu prestao jer se u Sabor vratio Nikola Vuljanić, a Vladi je trebalo tri mjeseca da prikupi odgovore na njegova pitanja i oni su stigli iz pet različitih institucija koje upravljaju državnim stanovima.


Devastirane kuće


Prema tim odgovorima država ima ukupno 28.654 stambene jedinice, od čega je 22.979 stanova, dok su ostalo kuće.  Prema odgovorima iz pet institucija koje upravljaju tim stanovima  u najmu je, i to najčešće povlaštenom bilo više od 19 tisuća i država je u prošloj godini na osnovu najamnine ubrala  ukupno 23,1 milijun kuna, što je godišnje oko 1.200 kuna po stanu. 


Najvećim brojem upravlja  Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje  koji ukupno ima 17.940 nekretnina, od čega je 12.265 stanova i 5.675  kuća.  U prosjeku te su stambene jedinice veličine 70 četvornih metara.





Oko 680 stanova kojima upravlja MORH vode se sudski sporovi, a uz to  prema odluci Vlade MORH  raspoloživo za prodaju ima 1.400 stanova i to prema odluci Vlade iz 2011. godine. Lani su  dogovorili prodaju 107 stanova, od čega su ostvarili prihod od 11,6 milijuna kuna, što znači da su stanovi u prosjeku prodani za 108 tisuća kuna.



U svom odgovoru Vlada navodi da je Ured u 12.994 stambene jedinice uselio  korisnike koji imaju obvezu plaćanja najma, ali da ugovore o najmu  ima 6.086 korisnika.  Na osnovu tih ugovora država je u prošloj godini obračunala 11,5 milijuna obveza za najam, ali je plaćeno tek 7,9 milijuna kuna. Ostali korisnici, iako se to u odgovoru izrijekom ne spominje očito ne plaćaju ni zaštićeni, povlašteni najam.


Uz to Ured ima i gotovo dvije tisuće stambenih jedinica  koje su neuseljive, a uglavnom je riječ o  devastiranim kućama.


Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) registrirao je 5.540 stanova, od čega  DUUDI izravno upravlja sa 1.736 stanova dok je ostatak na brizi njegove službe Državne nekretnine.


Utvrđivanje statusa


Državne nekretnine  imaju  ugovore o najmu za više od dvije i pol tisuće stanova i za to su u  prošloj godini zaradile 4,8 milijuna kuna, dok se za još nešto više od tisuću i sto korisnika utvrđuje status, a  prihod od tih stanova je u prošloj godini bio 4,9 milijuna kuna.


MORH u najam daje 2.200 stanova i od toga je lani ubrao oko četiri milijuna kuna,  MUP je od najma 241 stana uprihodovao 814 tisuća kuna, a nije uspio naplatiti 181 tisuću kuna od najmoprimaca.  Ministarstvo branitelja za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata koristi 2.377 stanova, a u najam ih je dalo 397 i lani je prihod od najma bio 663 tisuće kuna.