Negativni utjecaj na okoliš

Državni zavod za zaštitu prirode “potopio” HE Omblu: Oštetila bi populaciju šišmiša i popovske gaovice

Hina

Ombla / NL arhiva

Ombla / NL arhiva

U mišljenju koje je DZZP uputio 20. travnja Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, a koji je ovih dana došao u posjed medija, ističe se da su negativni utjecaji mogući na sve istaknute elemente zaštite: populacije šišmiša, stanišne tipove »špilje i jame zatvorene za javnost« i na ribljeg endema popovsku gaovicu



ZAGREB  Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) usprotivio se Hidroelektrani Ombla kod Dubrovnika jer smatra da su njezinom izgradnjom mogući značajni negativni utjecaji na ciljeve očuvanja ekološke mreže i njezinu cjelovitost.


U mišljenju koje je DZZP uputio 20. travnja Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, a koji je ovih dana došao u posjed medija, ističe se da su negativni utjecaji mogući na sve istaknute elemente zaštite: populacije šišmiša, stanišne tipove »špilje i jame zatvorene za javnost« i na ribljeg endema popovsku gaovicu.


Studija nije adekvatno sagledala utjecaj na šišmiše, a trenutno predložene mjere nisu dovoljno specifične te se negativni utjecaji koji nastaju degradacijom podzemnog staništa – izmjenom mikroklimatskih uvjeta zbog iskopavanja kanala i izgradnje injekcijske zavjese, te zbog potapanje staništa – ne mogu značajno umanjiti, kaže se u mišljenju.




DZZP također smatra da će stanišni tip »špilje i jame zatvorene za javnost«, potapanjem i negativnim promjenama na vodenim špiljskim staništima, doživjeti trajne promjene, fragmentaciju i smanjenje staništa, čime će se narušiti cjelovitost ekološke mreže.


Izvođači studije nisu sagledali kumulativni negativni učinak na populaciju ribljeg endema popovske gaovice, a učinkovitost mjera zaštite je upitna, kaže se.


Inače, u tijeku je javna rasprava o Postupku glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu za zahvat HE Ombla čije je javno predstavljanje održano u Dubrovniku 21. travnja ponovo našilo na snažno protivljenja javnosti, kao i ranije studije.


U javnoj raspravi je postavljeno i pitanje valjanosti Studije utjecaja na okoliš koja je prihvaćena 1999. i postala pravomoćan dokument, premda je u njoj utvrđeno niz bitnih netočnih i falsificiranih činjenice, osobito da u Ombli nema ugroženih i zaštićenih životinjskih vrsta.


Nakon što je Europska banka za obnovu i razvoj 2013. otkazala kredit za financiranje HE Omble, HEP je bio prisiljen izraditi studiju biodiverziteta Omble, koja je pokazala da se radi o jednom od najbogatijih područja po podzemnom biodiverzitetu u Hrvatskoj i u svijetu, zbog čega je u javnosti nazvana »Podzemni Galapagos«.


Ulaskom Hrvatske u EU stupila je na snagu Ekološka mreža Natura 2000. pa je HEP buo prisiljen izarditi i studiju koja će utvrditi moguće utjecaja HE Ombla na Ekološku mrežu, na koju je DZZP izrazio negativno mišljenje.