Među deset hitnih zadaća Komisija je navela dovršetak prevođenja pravne stečevine na hrvatski stoga se honorarno zapošljavaju redaktori u Ministarstvu vanjskih poslova
ZAGREB Da bi osigurala prijevod europskog zakonodavstva na hrvatski jezik, država će se ipak morati osloniti i na dodatnu, vanjsku radnu snagu. Zato bi, najkasnije do kraja godine, u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova trebalo početi honorano raditi pet jezičnih redaktora. No, to nije dovoljno da se uhvati tempo, pa će se unutarnjom preraspodjelom osigurati još 15-ak redaktora kako bi njihov ukupni broj bio gotovo dvostruko veći od trenutnog – 35 umjesto sadašnjih 16.
Na sporu jezičnu i stručnu redakturu europskih propisa upozorila je u listopadu i Europska komisija u izvješću o monitoringu. Među deset hitnih zadaća Komisija je navela i dovršetak prevođenja i redakture pravne stečevine na hrvatski jezik do pristupanja Europskoj uniji. Ako Hrvatska 1. srpnja 2013. godine ne bude imala tzv. vjerodostojnu hrvatsku inačicu europskih propisa, hrvatski građani neće biti ravnopravni građanima drugih zemalja članica EU-a. A ako bi im se dogodilo da su zbog toga na bilo koji način oštećeni, imali bi pravo tužiti državu jer im nije osigurala razumljivu verziju europskog zakonodavstva. No, da bi neki propis bio dio vjerodostojne hrvatske inačice, nije dovoljno da bude tek preveden na hrvatski, nego mora proći i jezičnu i stručnu redakturu. I upravo tu za Vladu nastaju problemi – redakture idu puno sporije nego što je bilo planirano. Zato je u revidiranom akcijskom planu za ispunjavanje obveza iz pregovora s EU-om Vlada predvidjela da će posegnuti i za honorarnim suradnicima.
Osim jezične, propisi moraju proći i stručnu redakturu na kojoj trenutno radi 40 djelatnika iz raznih tijela državne uprave. Naši sugovornici ističu da ta brojka nije nedostatna, ali je problem što tim djelatnicima redaktura nije jedini posao. »Tijela državne uprave trebala bi redaktore osloboditi većeg dijela drugih zadaća«, smatraju naši izvori. Iz Vladinog akcijskog plana vidljivo je i da i dalje ima poteškoća u izgradnji graničnih inspekcijskih postaja (BIP). Vlada tako, primjerice, navodi da su na BIP-ovima Bajakovo, Zračna luka Zagreb te Stara Gradiška, koji još nisu dovršeni, uočeni tehnički nedostatci koji će biti uklonjeni »nacionalnim sredstvima«, odnosno s oko pola milijuna eura iz državnog proračuna.
