Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 2° 1
Sutra: 2° 2° 1
19. prosinca 2018.
Mirovinska reforma

Država ovako pokušava popraviti demografsku sliku: Majke još uvijek kažnjene manjim mirovinama

Foto V. Karuza
Foto V. Karuza
Autor:
Objavljeno: 26. rujan 2018. u 17:52 2018-09-26T17:52:22+02:00

Na pitanje hoće li i što biti učinjeno kako bi se mirovine majki izjednačile s onima  žena koje nisu bile na rodiljnom dopustu, Ministarstvo za demografiju odgovorilo je da će se »pristupiti odgovarajućim izmjenama u skladu s financijskim mogućnostima«

ZAGREB Izdašnim subvencijama na stambene kredite, koje se produljuju zbog rođenja ili posvajanja djeteta, država unatrag dvije godine pokušava popraviti svoju demografsku sliku. Zbog istog je razloga prije deset godina delimitiran iznos rodiljne naknade za prvih šest mjeseci nakon rođenja djeteta, a od prošle godine je i naknada za drugih šest mjeseci povećana s 2.660 na 3.990 kuna. Istovremeno, međutim, država majke kažnjava manjim mirovinama nego što ih imaju žene bez djece, budući da u izračun mirovine ulazi i vrijeme provedeno na rodiljnom, odnosno roditeljskom dopustu, kad je mnogim ženama naknada bila, jest, ili će tek biti manja od plaće koju su primale, odnosno primaju.

Promjena nabolje

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava te Ministarstvo demografije smo iz tog razloga pitali hoće li i što biti predloženo u ovoj mirovinskoj reformi kako bi se mirovine majki izjednačile s mirovinama žena koje nisu bile na rodiljnom dopustu, primjerice da im država nadoknadi razliku za mirovinski staž. Kako je našem listu odgovoreno iz Ministarstva za demografiju, »nakon provedenih analiza i iznalaženja najpovoljnijeg rješenja, pristupit će odgovarajućim izmjenama u skladu s financijskim mogućnostima. U suradnji s nadležnim Ministarstvom rada i mirovinskog sustava razmotrit će se mogućnosti osiguranja odgovarajućih doprinosa za mirovinsko osiguranje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta«. Nešto će se, dakle, možda promijeniti nabolje.
Kako sada stvari stoje, žena koja, primjerice, ima plaću od šest tisuća kuna, ali je 2005. godine rodila prvo, dvije godine kasnije i drugo dijete te na rodiljnom dopustu provela ukupno dvije godine, u prvih je šest mjeseci svog rodiljnog dopusta primala tada maksimalno dozvoljenih 4.257, a u drugom dijelu 2.500 kuna, što znači da će imati manju mirovinu od žene s istom plaćom koja nema djece. Situacija je još i gora za majke blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta koje koriste pravo na rodiljni dopust do treće godine djetetova života, a koje su nakon isteka prve godine nekad primale 1.663 kune, dok je sad riječ o 2.328 kuna.

Kažnjeni i očevi na istovjetnom dopustu

Nižu će mirovinu, dakako, imati i očevi na rodiljnom odnosno roditeljskom dopustu. Tijekom 2016. godine je, primjerice, 158 očeva koristilo rodiljni dopust tijekom prvih šest mjeseci djetetova života, a njih 1.930 nakon toga, tijekom sljedećih šest mjeseci. To znači da na tisuću očeva samo dvojica koriste rodiljni dopust, a samo četvorica idu na roditeljski dopust.

Diskriminacija

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić za naš list kaže kako je prošle godine zaprimila pritužbu majke šestero djece zbog diskriminacije u mirovinskom sustavu jer će, unatoč višoj stručnoj spremi te stažu od 39 i pol godina, imati mirovinu, zbog majčinstva, od 2.400 kuna. Do kraja 1998. godine se visinu mirovine, naime, izračunavalo temeljem deset najpovoljnijih godina staža te su nepovoljnije godine provedene na rodiljnom, odnosno roditeljskom dopustu bile izuzete iz izračuna. Od početka 1999. godine se, međutim, za određivanje mirovine uzima čitav staž, dakle i vrijeme provedeno na rodiljnom, što u nepovoljniji položaj stavlja žene koje su rađale ili posvojile djecu te određeno vrijeme provele kod kuće.
I bez rodiljnog dopusta, žene imaju manju mirovinu od muškaraca – zbog kraćeg staža i manjih plaća. Kako navodi pravobraniteljica Ljubičić, prema Eurostatovim podacima je mirovina žena u Europi u prosjeku manja za 40 posto od mirovina muškaraca, što je u značajnoj mjeri i posljedica razlike u plaćama, koja je na razini EU-a 2014. godine iznosila 16,3 posto u korist muškaraca. U Hrvatskoj je ta razlika i veća, 20,4 posto.

– Kako se navodi i u izvješću Europskog parlamenta, očito je kako je razlika u mirovinama pozitivno povezana s brojem podignute djece tijekom života te da je razlika u mirovini muškaraca i žena veća u slučaju udanih žena i majki nego neudanih žena koje nemaju djecu. Europski parlament potiče države članice da uvedu »bodove za skrb«, kojima bi cilj bio kompenziranje prekida u radu zbog neformalne skrbi za članove obitelji, kao što su rodiljni, očinski i roditeljski dopust – ističe pravobraniteljica. EU parlament je i Europskoj komisiji uputio poziv da predloži direktivu o dopustu za pružatelje skrbi, kojom bi im se osigurala odgovarajuća naknada, odnosno osmislio sustav »mirovinskih kreditnih bodova«.

Bodovi za skrb

Višnja Ljubičić je stoga krajem prošle godine Ministarstvu za demografiju uputila preporuku da se razmotri mogućnost uvođenja »bodova za skrb«, odnosno »sustava mirovinskih kreditnih bodova« te joj je početkom ove godine odgovoreno kako taj prijedlog ne može biti prihvaćen. Ipak, iz odgovora ministarstva Nade Murganić našem listu proizlazi da bi se tim pitanjem država ipak mogla pozabaviti, u okviru financijskih mogućnosti.
Na pitanje postoji li s njihove strane ikakva inicijativa da se u ovoj mirovinskoj reformi ženama koje koriste rodiljni dopust, i po nekoliko puta za vrijeme trajanja radnog odnosa, iz državnog proračuna nadoplati dio mirovinskog osiguranja do punog iznosa plaće, iz kabineta ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića odgovaraju kako su »svjesni problema niskih rodiljnih naknadna zaposlenih roditelja za vrijeme korištenja drugog dijela rodiljnog dopusta te posljedično negativnog utjecaja na visinu vrijednosnih bodova pri izračunu mirovine«. Pitanje unaprjeđivanja pronatalitetne politike nastoje, kažu, rješavati cjelovito, jer bi inače ostali zakoni, poglavito Zakon o doprinosima, bio u neskladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka