Revizija

Država ne zna koliko joj treba službenih automobila, niti koliku kilometražu rade

Jagoda Marić

Foto D. Jelinek

Foto D. Jelinek

Poreznoj upravi je trgovačko društvo s kojim je imala ugovor, u izvješću se ne navodi o kojoj je tvrtki riječ, ispostavilo račun od gotovo tri milijuna kuna jer su u slučaju 62 automobila prešlo limite za kilometražu



ZAGREB   Državni ured za reviziju predlaže Vladi da preispita zabranu nabave novih automobila za službene potrebe iz 2009. godine. Prije više od sedam godina na svojoj prvoj sjednici Vlada Jadranke Kosor zabranila je kupnju novih automobila svim proračunskim korisnicima i novi se automobil za službene potrebe može nabavljati isključivo putem operativnog najma. Tu je preporuku Državna revizija dala u svom Izvješću o reviziji učinkovitosti nabave i pravilnosti korištenja službenih vozila proračunskih korisnika. I


zvješće o reviziji koja je trajala od 1. veljače do 9. prosinca ove godine objavljeno je na saborskim stranicama, a njime je obuhvaćeno devet institucija, a među njima i Državni ured za središnju javnu nabavu (DUSJN). Ostali korisnici su MUP, MORH, Carinska i Porezna uprava, ministarstva prometa, graditeljstva i poljoprivrede, te Ured za opće poslove.


Analiza nabava


Tih osam korisnika koristi 6.224 službena vozila, što je 66 posto ukupnih vozila koje imaju proračunski korisnici. U izvješću se ističe da 508 proračunskih korisnika u cijeloj Hrvatskoj ima ukupno 9.424 vozila, od čega je više od šest tisuća osobnih, a u 2014. godini ukupni trošak, koji uključuje gorivo, registraciju, osiguranje, autogume i najam, bio je 365 milijuna kuna.




Nakon sedam mjeseci analize, Revizori su zaključili da je nabava i korištenje službenih vozila bilo djelomično učinkovito. Revizija u svom izvješću ističe da se u osam proračunskih korisnika kod kojih su analizirali nabavu i korištenje službenih vozila u 2015. godini nastavio smanjivati trošak službenih automobila. Tako je u tih osam institucija za 6.224 vozila u 2014. godini trošak bio 272,3 milijuna kuna, dok je godinu dana kasnije taj trošak smanjen za gotovo 40 milijuna kuna i iznosio je 232,9 milijuna kuna.


U periodu od 2010. do 2015. godine DUSJN nabavio ukupno 3.218 službenih vozila, a trošak te nabave bio je ukupno 454 milijuna kuna, što je, izračunali su u Reviziji, za 4,8 posto niže od procijenjene vrijednosti kad su natječaji objavljeni.


Revizija je zaključila da ministarstva i ostala državna tijela nemaju jasno određeno koliki im je broj službenih automobila potreban kako bi nesmetano mogli obavljati svoj posao. To je samo jedna od razloga zbog kojeg postupci nabave traju duže nego što bi trebali.  


Posebno se osvrću i na činjenicu da se u okvirnom sporazumu dogovara maksimalna kilometraža koju vozila mogu prijeći do isteka najma, te da prekoračenje te kilometraže znači plaćanje određenih kazni trgovačkom društvu s kojim je sklopljen ugovor. Kako državna tijela nemaju odluke o tome koliko točno auta moraju imati za svoje poslove, događa se da dio automobila prijeđe veću kilometražu od dopuštene, a da dio automobila ne dođe ni do 50 posto tog limita.


Ugovori iz 2014.


No, na kraju ako je u određenoj skupini prijeđen limit država plaća penale, bez obzir što veliki dio automobila nije dosegnuo limite. Ističe se tako slučaj MUP-a koji je za vozila u operativnom najmu, za što je sklopljen ugovor 2010. godine, imao predviđenu kaznu od 0,10 eura po kilometru, ako se utvrdi da automobili kod vraćanja trgovačkom društvu imaju prijeđenu kilometražu veću od maksimalno dogovorene, a prekoračena je i ukupna kilometraža za određenu skupinu vozila, ali nije imao mogućnost smanjenja troška ako ta kilometraža bude manja. To je ugrađeno u ugovore tek 2014. godine. U međuvremenu je MUP većinu automobila iz 2010. godine vratio trgovačkom društvu, a da najveći dio njih nje dosegnuo maksimalnu kilometražu.


Poreznoj upravi je trgovačko društvo s kojim je imala ugovor, u izvješću se ne navodi o kojoj je tvrtki riječ, ispostavilo račun od gotovo tri milijuna kuna jer su u slučaju 62 automobila prešlo limite za kilometražu. No, Porezna je ispostavila svoj izračun i tom trgovačkom društvu platila 607 tisuća kuna.


Zato Revizija i u tom slučaju ističe potrebu da se odredi točan broj potrebnih vozila za optimalno obavljanje posla, te da se kod operativnog najma, u svim slučajevima, osim plaćanja penala, ugradi i mogućnost da državne institucije dobiju obeštećenje ako automobili nisu dosegnuli limite o kilometraži. Vladi sugerira i da se preuzmu iskustva zemlja koje su uvele satelitski nadzor kretanja.