Liniju Rijeka – Dubrovnik održavala je Jadrolinija trajektom »Liburnija« koji je prodan / snimio V. KARUZA
Izvan sezone trajektna linija minimalnog kapaciteta 650 putnika i 70 vozila povratno će prometovati barem jednom tjedno. Isti kapacitet ostaje i za vrijeme turističke sezone, ali u pred i posezoni imat će barem dva povratna putovanja tjedno, a u špici sezone najmanje tri povratna putovanja tjedno
Hrvatska će ponovo imati dužobalnu trajektnu liniju Rijeka – Dubrovnik i to kroz cijelu godinu, a ne samo u vrijeme turističke sezone, predviđeno je jučerašnjom Vladinom odlukom, kojom određuje održavanje državnih linija u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu. Odlukom je propisano da će na relaciji Rijeka – Dubrovnik izvan sezone barem jednom tjedno prometovati povratna trajektna linija koja će imati minimalni kapacitet od 650 putnika i 70 vozila. Isti kapacitet ostaje i za vrijeme turističke sezone s time da će za vrijeme pred i postsezone morati biti barem dva povratna putovanja tjedno, dok je propisano da će u vrijeme najjače sezone biti najmanje tri povratna putovanja tjedno.
Predsjednik uprave Jadrolinije Alan Klanac naglašava da je Jadrolinija načelno zainteresirana za liniju Rijeka – Dubrovnik , ali da tvrtka ne može donijeti odluku dok se ne utvrde uvjeti održavanja linije i visina subvencije.
– Nakon prodaje broda »Liburnija« mi ni nemamo brod koji bi mogao odmah ploviti na toj liniji. Eventualno bi brod »Dubrovnik« mogao biti opcija. Zainteresirani smo ako će se linija subvencionirati i ako će to EU dopustiti. Činjenica je da su povećani određeni kapaciteti na brzobrodskim linijama, što se poklapa s našom strategijom razvoja flote. To znači da bismo već sljedeće godine nastojali krenuti u nabavu ili u novogradnju katamarana kapaciteta oko 400 putnika – kazao nam je Klanac. (D. P.)
Ukinuo Milanović
Tu je liniju u potpunosti 2015. godine ukinula Vlada Zorana Milanovića, dok je već u vrijeme Jadranke Kosor ona prestala biti cjelogodišnja i prometovala je samo u u vrijeme turističke sezone.
Ministar Oleg Butković kazao je da ta linija postaje cjelogodišnja zbog interesa javnosti i lokalne samouprave, te da će pomoći boljem povezivanju obalnih županija. Uz to, cjelogodišnja postaje i linija Pula – Zadar čime se, napomenuo je Butković, spajaju Istra i Dalmacija.
Vladina odluka na snagu stupa danom donošenja, odnosno stupila je na snagu već jučer, ali da bi i trajektna linija Rijeka – Dubrovnik doista i počela voziti putnike, neslužbeno doznajemo, prethodno je nužno raspisati natječaja za održavanje linije, te jasno utvrditi visinu državne subvencije na godišnoj razini koja bi prema nekim procjenama mogla iznositi gotovo 40 milijuna kuna.
Ministar Butković kazao je da je Vlada u rebalansu proračuna za ovu godinu povećala sredstva za subvencije za 35 milijuna kuna, te da su ona u proračunu za sljedeću godinu dodatno povećana za pet milijuna kuna.
Član SDP-ovog predsjedništva Siniša Hajdaš Dončić objasnio nam je zašto je kao ministar prometa ukinuo trajektnu liniji Rijeka – Dubrovnik.
– Hrvatska je ušla u europsku proceduru prekomjernog deficita i morali smo smanjivati proračunske troškove. Trebali smo, dakle, donijeti niz odluka u tom smislu. Zato smo i, primjerice, ukinuli subvencioniranje trajektne linije između Rijeke i Dubrovnika. Puno nam je važnije bilo održati povezivanje s otocima. Znam da je sada povećan proračun Ministarstva prometa i ako Vlade želi obnoviti financiranje linije Rijeka – Dubrovnik, to je na njima, rekao nam je Siniša Hajdaš Dončić. (D. C.)
Žurna pomoć
U obrazloženju same odluke stoji da će se za subvencioniranje javnog obalnog linijskog pomorskog prometa u sljedećoj godini potrošiti 310 milijuna kuna.
Na sjednici u četvrtak Vlada je donijela i odluku o dodjeli sredstava žurne pomoći za ublažavanje posljedica od elementarne nepogode zbog mraza u travnju ove godine, a riječ je o iznosu od 20 milijuna kuna. Novac se raspoređuje na 111 jedinica lokalne samouprave, 26 gradova i 85 općina, a Ministarstvo poljoprivrede u priopćenju najavljuje da će sredstva biti dodijeljena do kraja ove godine.
Po drugi put u sedam mjeseci iz Vlade je u Sabor otišlo mišljenje na izvješće o radu Državnoga odvjetništva, ali u svom dokumentu Vlada mišljenje zapravo nije ni dala, odnosno jednoznačno ne navodi podržava li to izvješće ili ne. Ostala su izvješća o radu državnih tijela, koja su jučer bila na dnevnom redu, u Sabor otišla uz Vladinu opasku da ih podržava. Osim najave izmjena pojedinih zakona i onoga što bi izvješće DORH-a trebalo sadržavati, Vlada se zapravo nije izjasnila o radu DORH-a u 2015. godini. Isto je 25. svibnja, pred sam pad, učinila i Vlada Tihomira Oreškovića. Tada se spekuliralo da bi to mogao biti uvod u smjenu glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana. Jučer od naših sugovrnika u Vladi nismo uspjeli dobiti ni neslužbenu informaciju o tome planira li možda sadašnja vlast smijeniti Cvitana.