ZAGREB   Ministarstvo poljoprivrede Tomislava Tolušića u javnu je raspravu do 15. svibnja pustilo prijedlog novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koje sve vlasnike zemljišta obavezuje na njegovo obrađivanje, no bez predviđenih sankcija ako se zemljište ipak ne stavi u funkciju.

Međutim, zakon kaže i to da će netko drugi, zainteresiran za obrađivanje tuđeg zemljišta, za to moći dobiti odobrenje države te vlasniku plaćati naknadu za korištenje, dok će se u slučaju nepoznatog ili nedostupnog vlasnika ta naknada sakupljati na posebnom računu Agencije za poljoprivedu, s kojeg će ju vlasnik moći podići u roku pet godina. Ukoliko se ne javi, novac će ići u proračune jedinica lokalne samouprave, odnosno županije i djelomično proračuna.

Pravo obrađivanja vrijedit će pet godina, uz tržišnu naknadu koju će određivati Porezna uprava. Hoće li tijekom javne rasprave biti primjedbi, pokazat će se u narednih mjesec dana, no činjenica je da je ista takva odredba prije desetak godina »pala« na Ustavnom sudu, koji je smatrao da nitko ne može raspolagati privatnim vlasništvom, iako, kao i u ovom novom slučaju, dotad zapušteno zemljište dobiva svrhu, a vlasnik tržišnu naknadu za njegovo korištenje.

Novost je i to da će privatna osoba odnosno tvrtka moći, na javnom natječaju, kupiti poljoprivrednu česticu do najviše deset hektara površine, za razliku od dosadašnjeg samo jednog hektara. Na priobalju, dakle i otocima odnosno poluotocima, i dalje će biti moguće kupiti  čestice do najviše jednog hektara. Ukupno, na kopnu će jedna osoba moći kupiti najviše 50 hektara državnog zemljišta, u priobalju do pet hektara.

Prednost u kupovini imat će, pritom, dotadašnji posjednici zemljišta, obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) s najmanje dvije godine iskustva, zatim  fizičke ili pravne osobe koje imaju prebivalište ili sjedište, odnosno proizvodnju na tom području, kao i vlasnici OPG-ova mlađi od 40 godina. Kupljeno poljoprivredno zemljište neće biti moguće otuđiti u roku od deset godina od kupnje. 

Ako se odluči za prodaju, vlasnik će zemljište prvo morati ponuditi  državi, po tržišnoj cijeni, a ako ga ona odbije, nekom drugom neće moći prodati  zemljište po cijeni nižoj od one koja je vrijedila za državu.

Novi zakon kaže i to da stranci – bilo fizičke ili pravne osobe, ne mogu imati pravo vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj, osim ako je riječ o nasljedstvu. Svi oni koji kupe državno zemljište će ga u roku dvije godine morati staviti u funkciju, a ako to ne učine, ono će im se oduzeti, bez povrata cijene koju su platili, i uz dodatno plaćanje kazne u visini dvostruke početne zakupnine.