ZAGREB Gotovo polovicu kopnene površine Hrvatske čine šume, dok veliki potencijal za sadnju stabala –  biomase iz koje bi se mogla proizvoditi električna, ali i toplinska energija – postoji i na zapuštenim drugim površinama, mrtvom kapitalu kojeg nitko ne obrađuje. No dok jedna Austrija već više od 30 posto svoje energije proizvodi iz obnovljivih izvora, od čega čak 17 posto iz biomase, Hrvatska svoje šumske energetske potencijale i dalje zapostavlja te, potpuni je apsurd, čak 90 posto proizvedenih peleta izvozi. Pelet je komprimirana piljevina, nusprodukt obrade drva, koji sadrži jako malo vode, a ima veliku ogrjevnu vrijednost.  U Austriju svakoga dana iz Hrvatske odlazi 40 tegljača naše sječke, usitnjenog otpada iz drvne industrije/šume, od kojeg se u tamošnjim energanama odnosno kogeneracijskim postrojenjima proizvodi »zelena« električna energija i toplina, dok u Hrvatskoj radi tek šest malih postrojenja na biomasu, ukupne snage jedva oko 15 MW. 

Sve skuplja naknada

Među drvoprerađivačima, a posebno proizvođačima peleta u Hrvatskoj, postoji velik interes za proizvodnju električne i toplinske energije iz biomase, s kojom ionako raspolažu, no nekoliko godina unatrag je, napominju oni sami, Ministarstvo gospodarstva u dodjeli kvota za povlaštenu proizvodnju, koju država subvencionira, pogodovalo investitorima koji s drvoprerađivačkom industrijom nemaju nikakve veze, i koji svoje investicije nisu priveli kraju, ili ih uopće nisu niti započeli. I za takve investicije, istovremeno, svi građani i sve tvrtke u Hrvatskoj na svojim računima za struju plaćaju i sve skuplju naknadu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, koja odlazi povlaštenim proizvođačima struje i topline iz energana na biomasu, sunce, vjetar i druge izvore. Ta naknada iznosi tri i pol lipe (4,4 s PDV-om) po svakom potrošenom kilovasatu struje, krajem godine će, naznake su, poskupjeti na preko šest lipa, a 2017.  i na dvostruko više od toga, što znači da će kućanstvo s prosječnom potrošnjom od tri tisuće kilovatsati godišnje u svojim računima plaćati tridesetak kuna mjesečno za poticanje proizvodnje energije iz »obnovljivaca«. 

Proizvodnje energije nema

– Mi drvoprerađivači također trošimo struju i plaćamo velike iznose za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, no ne uspijevamo do kvota i ugovora s državom za status povlaštenih proizvođača. Te kvote dobivaju špekulanti koji s drvetom nemaju nikakve veze, njihove investicije se ne realiziraju, proizvodnje energije nema, a nama, koji sami proizvodimo sirovinu, zauzimaju mjesto«, ističe Željko Lovrak iz kogeneracije Lika Energo Eko, koja od 2012. u Udbini proizvodi pelet i iz njega električnu te toplinsku energiju.

Lovrak je član i izvršnog odbora CROBIOMA, Hrvatske udruge biomase, koja okuplja takve proizvođače, te ih, posebno unatrag nekoliko godina, ujedinjuje u borbi protiv, kažu, špekulantskih projekata kojima je Ministarstvo gospodarstva zbog određenih interesnih skupina pogodovalo. 

Od 90 raspoloživih megavata snage, koliko je država do kraja prošle godine nudila ugovora za status povlaštenih proizvođača energije iz biomase – koje će poticati s naknadama za obnovljive izvore iz džepova svih građana i tvrtki – čak je 70 MW dodijeljeno investitorima koji s drvoprerađivačkom industrijom nemaju veze. Sami drvoprerađivači sumnjaju da je riječ o investitorima koji su direktno povezani s bivšom garniturom u Ministarstvu gospodarstva.  Od 2013. do 2015.  ulazak u kvotu za kogeneracije sa ponuđenih 106 megavata snage zatražilo je 45 tvrtki koje s drvnom industrijom nemaju veze. Dozvolu je dobilo 32 njih, za 70 od ukupno raspoloživih 90 megavata. Do danas je s pogonom krenula samo jedna tvrtka, koja, međutim, proizvodi tek električnu energiju, a toplinsku baca u okoliš. 

Do 2014. bilo je dobro

Kako pojašnjavaju drvoprerađivači, do početka 2014. sve je funkcioniralo dobro, nezadovoljstva nije bilo, no stvari su se drastično promijenile dolaskom novih ljudi u Upravu za energetiku u Ministarstvu, kad su promijenjena i pravila za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača.  Izmijenjenim pravilnikom Ministarstvo gospodarstva je htjelo uvesti pravilo da kogeneracije koje su dobile status povlaštenog, poticanog proizvođača struje i topline, iskorištenje topline trebaju postići tek u trećoj godini rada, umjesto odmah. U pogon su tako puštene i neke investicije koje danas proizvode samo električnu energiju, a toplinu puštaju u okoliš, dok određeni broj investicija, koje su dobile ugovor s državom, nikad nije niti realiziran. 

»U našoj kogeneraciji u Udbini, koja direktno zapošljava 34 ljudi, kao i još brojne kooperante, proizvodimo 600 tisuća kWh godišnje, i na svaki taj kilovatsat još četiri kilovata topline. Kako sami i potrošimo gotovo onoliko struje koliko proizvedemo, državi plaćamo desetke tisuća kuna naknade za obnovljive izvore. Špekulantski projekti, međutim, državi ne plaćaju ništa, već od nje samo dobivaju«, ističe Lovrak. Drvoprerađivači su uspjeli zaustaviti donošenje izmjena pravilnika o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača, no postavljaju pitanje hoće li nova garnitura Ministarstva na čelu s Tomislavom Panenićem, što su od njega već zatražili, napraviti reviziju odobrenih ugovora s povlaštenim proizvođačima, i preispitati što se u sektoru nezakonito događalo. Naglašavaju da je nekim povlaštenim proizvođačima ugovor i istekao, no da je, makar za to uvjete nisu stekli, ponovno produljen.