“Marš počeo je u ‘5 do 12’ jer je 5 do 12 u hrvatskoj znanosti”, poručili su organizatori.

Zajedno s građanima, u povorci su i neki od oporbenih političara poput Vesne Pusić, Davora Bernardića, Anke Mrak Taritaš, zatim Boris Jokić, kao i Tomislav Stojak iz vladajućeg HNS-a.

Osim u Zagrebu, Marš za znanost istovremeno se odvija i u Splitu.

Manifestacija je potekla 2017.  iz SAD-a kao reakcija na politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa kojom se dovode u pitanje znanstvene činjenice poput globalnog zatopljenja i kojima se ugrožava sloboda te javno financiranje znanosti, ‘Marš za znanost’ proširio se i na druge zemlje, među kojima i na Hrvatsku, gdje se prošle godine marširalo u Zagrebu, Splitu i Rijeci.

TIJEK DOGAĐAJA:

Pod parolom Marš za znanost par tisuća ljudi okupilo se u subotu kod spomenika Nikoli Tesli u Preradovićevoj ulici koji su u pet do dvanaest krenuli prema Europskom trgu, a u Splitu su se brojni sudionici marša kretali ulicama u staroj gradskoj jezgri, kako bi svi simbolično ukazali da se u znanost i visoko obrazovanje u Hrvatskoj ne ulaže i zanemaruje ih se, pa je “za hrvatsku znanost došlo 5 do 12′”.

Prosvjednici u Zagrebu poručili su kako Maršom za znanost žele ukazati na to da se nedovoljno ulaže u znanost i visoko obrazovanje, da rastu predrasude, promoviraju se pseudoznanosti te institucionalni klijentelizam.

Kandidat za nedavnim izborima za rektora Sveučilišta u Zagrebu Damir Bakić istaknuo je da je cilj marša obraniti znanstveni princip i promovirati znanost osobito u trenutku ‘kada smo svjedoci mnogih negiranja znanstvenih postignuća i principa’.

snimio Davor KOVAČEVIĆ

“Dužnost je svih nas koji se bavimo znanošću i odgajamo mlade ljude, da ustanemo i zaštitimo znanstveni princip, promišljanje i povrh svega obrazovanje”, ustvrdio je Bakić. Istaknuo je kako čak nije ni bitno koliko je ljudi došlo na marš nego je bitno da se s njega pošalje jasna poruka da nećemo odustati od borbe za znanost i obrazovanje, te upozorio na prijetnje da se osporavaju znanstveni rezultati, a kao primjer spomenuo je pokret protiv cijepljenja.

Bivši voditelj Ekspertne radne skupine (ERS) za porovedbu kurikularne reforme Boris Jokić upozorio je da se svake godine u znanost ulaže sve manje unatoč tomu što je temelj razvoja neophodno sustavno ulaganje u znanost, ali i u kurikularnu reformu.

“Društvo i država gotovo ne izdvajaju nikakva financijska sredstva za odgoj, obrazovanje, znanosti i kulturu. To su resori koji mogu izvući ovu zemlju iz gliba u kojem je i zato treba ulagati u ljude. Ovdje sam i zbog djece jer treba ulagati u njih i u znanost. Nažalost hrvatski političari, bez obzira na stranačku iskaznicu, ne ulažu u te resore, a ni u ljude”, istaknuo je Jokić.

Jokić je izrazio i nezadovoljstvo time što više nema voditelja ERS-a nego ga mijenja koordinator, te ustvrdio “da ima više odgovornosti, transparentnosti i jasnoće u izboru higijeničara i predsjednika 3c razreda nego što političari pokazuju u slučaju kurikularne reforme”.

“Sramotno je to što rade i čime se urušava vladavina prava, meritokracija i demokratski principi. Kad ih ruše oni koji vode ovu zemlji moramo se svi zapitati gdje to vodi”, rekao je.

Podršku za znanost, podrška reformama, podrška želji da Hrvatska ide naprijed, da ne idemo nazad, da ne preispitujemo stvari do kojih smo došli, da idemo naprijed, razlog je što je na maršu, kako je rekla, bila i Anka Mrak Taritaš iz stranke Glas.

“U posljednje vrijeme javni prostor bio je zagađen lažima i krivim informacijama. Zato je dobar osjećaj, lijepi dan, puno mladih ljudi koji žele ovoj Hrvatskoj dobro kao i ja”, istaknula je.

snimio Davor KOVAČEVIĆ

U Maršu za znanost sudjelovao je i predsjednik SDP-a Davor Bernardić koji je također upozorio na nedovoljno ulaganje u znanost i obrazovanje što je, ocijenio je, u Hrvatskoj redovito praćeno iskrivljavanjem znanstvenih činjenica, predrasudama i osobnom promocijom u svrhu osvajanja jeftinih političkih bodova. Smatra kako Hrvatska već dugo stagnira jer nitko dosad nije imao hrabrosti mijenjati sustav kroz reforme obrazovanja, pravosuđa i zdravstva.

Bernardić je Vladi poručio da je “uhljebljivanje i kadroviranje jedino čime se bavi kad su u pitanju obrazovanje i reforme”.

Među transparentima koje su nosili građani moglo se pročitati “Vidite kakao milijarde, milijarde atoma maršira za znanost”, “Mislim dakle marširam”, “Ne vjeruj! Sumnjaj”, “Hrvatska se voli znanjem”, “Znanost za sve! Sve za Znanost”… 

Građani su krenuli od spomenika Nikoli Tesli, preko Zrinjevca, do Trga bana Jelačića, a na Europskom trgu govornici su iznijeli poruke nadležnim institucijama.

“Neznanje je nemoć, to je važno. Mladi ljudi ne odlaze zato što je negdje bolja plaća, nego osjećaju da Hrvatska bespovratno tone. Ovaj skup je nada da Hrvatska ima budućnost. Moramo svi zajedno raditi na tome da Hrvatska ide naprijed”, poručili su i pozvali Vladu da osigura financijska sredstva za reforme.

Govore su održali i doktor znanosti s Instituta za društvena istraživanja Nikola Baketa, Ivana Radačić s Instituta Ivo Pilar, te studentice Marta Šojat s Hrvatskih studija, Zuzana Redžović i Lana Flanjak s PMF-a.

Prema policijskim procjenama u Maršu za znanost sudjelovalo je između 1500 i 1700 ljudi, a po procjeni novinara par tisuća.

snimio Davor KOVAČEVIĆ

Sudionici marša u Splitu nosili su transparente na kojima je, među ostalim, pisalo: “Bez znanosti nema demokracije,” “Društvo neznanja je društvo gubitnika,” “Znanje i obrazovanje su ulaganje a ne trošak,” “Za razum bori se, za znanje izbori se,” “Znanje je moć.”

Obraćajući se sudionicima splitskoga Marša za znanost pri njegovu polasku iz parka Đardin studentica Dora Bogdanović istaknula je kako je Marš za znanost Hrvatskoj potrebniji no ikada jer, smatra,, “svjedočimo srozavanju obrazovanja i znanja u našoj zemlji.”

“Svakodnevno se izvrću znanstvene činjenice u svrhu osobne promocije i političkih bodova, a time se čine nepopravljive štete. Posljedice ovih štetnih ponašanja vidimo svakodnevno u vidu društvenih sukoba, nezadovoljstva, općega beznađa i sve većeg iseljavanja svih dobnih skupina stanovništva,”rekla je.

Za vrijeme šetnje starom gradskom jezgrom, Bogdanović je istaknula kako prolaskom tim dijelom grada Marš za znanost želi upozoriti kako se događa “potpuno povlačenje znanosti, obrazovanja, studenta i općenito života iz povijesne jezgre Splita i sve veću kapitulaciju grada pred turistima.”

“Zatvorene su, knjižnice i biblioteke i pretvorene u ‘fast foodove’,” ustvrdila je. Sudionici marša zastali su kraj Instituta “Ivo Pilar” i Filozofskoga fakulteta, a Bogdanović je tom prigodom rekla kako su “znanstvenici pod sve veći pritiskom da se isele iz tih prostora i prepuste tu lokaciju hotelima i hostelima.”

U splitskom Maršu znanosti sudjelovali su, između ostalih, predsjednica stranke Pametno Marijana Puljak, predsjednik splitskog SDP-a Goran Kotur, gradski vijećnici SDP-a Aida Batarelo i Joško Markić, gradski vijećnici HNS-a Goran Kovačević i Mirna Kovačić, te gradski vijećnik stranke Pametno Jakov Prkić.

Nedovoljno ulaganje u znanost i visoko obrazovanje praćeno kreiranjem javnih politika temeljenih na predrasudama, medijsko promoviranje pseudoznanosti i praznovjerja te institucionalni klijentelizam, neke su od ključnih neuralgičnih točaka hrvatskoga društva na koje žele upozoriti organizatori Marša za znanost i time se priključiti svjetskoj inicijativi za napredno i pravedno društvo temeljeno na znanosti, stručnosti i etičnosti.