Zlata Đurđević

Dramatično upozorenje profesorice Kaznenog prava: ‘Znanstvenici se u Hrvatskoj boje ratnih zločinaca’

Boris Pavelić

foto: arhiva NL

foto: arhiva NL

– EU je danas na tom stupnju povezivanja, utemeljenog na povjerenju i međusobnom priznavanju presuda, da nepostojanje neovisnog pravosuđa u jednoj zemlji ruši cijeli sustav EU-a – kazala je Đurđević, predviđajući da će se EU podijeliti na »Europu više razina i integracija«.



ZAGREB – Hrvatska nije uspjela riješiti nijedno pitanje pravosuđa zbog kojeg je primljena u EU, ustvrdila je profesorica Kaznenog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Zlata Đurđević na međunarodnoj konferenciji »Pravda nakon Haaga«. Hrvatska, rekla je, nije uspjela riješiti problem neučinkovitosti kaznenog pravosuđa u najtežim predmetima, kao što su ratni zločini i korupcija u visokoj politici i biznisu. Podsjetila je da postoji »kontinuirano nepovjerenje građana u pravosuđe« te da je Hrvatska »posljednja u Europi, pa i u svjetskim razmjerima vrlo nisko po stupnju povjerenja u pravosuđe«.


Rušenje sustava


Đurđević je navela konkretan problem slobodnoga govora o ratnim zločinima u Hrvatskoj. »Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu«, kojemu je Đurđević predsjednica, organizira stručni skup o ustavnome sudovanju u Hrvatskoj, na kojemu će se analizirati važne presude što ih je Ustavni sud donio u proteklih nekoliko godina. Nitko, međutim, od akademskih ili praktičarskih pravnih stručnjaka nije se javio da analizira presudu Branimiru Glavašu.


– Pravomoćno osuđeni pa oslobođeni ratni zločinci su ne samo politički aktivni, nego i na važnim položajima poput zastupničkog mjesta u Saboru, i javno prijete bez sankcija. To je razlog zbog kojega još nemamo znanstvenu analizu presude Ustavnog suda Glavašu. Znanstvenike je strah ratnih zločinaca – ustvrdila je Đurđević.




Ona je upozorila da se »elita u Hrvatskoj ne bi trebala uljuljkati u uvjerenje da je Hrvatska ulaskom u EU riješila problem vladavine prava, jer mora biti svjesna reverzibilnih procesa u mnogim državama«. »Pred nama je vrlo izgledan pesimistički scenarij raspada EU-a«, kazala je Đurđević, podsjećajući na slučaj Mađarske i Poljske.


– EU je danas na tom stupnju povezivanja, utemeljenog na povjerenju i međusobnom priznavanju presuda, da nepostojanje neovisnog pravosuđa u jednoj zemlji ruši cijeli sustav EU-a – kazala je Đurđević, predviđajući da će se EU podijeliti na »Europu više razina i integracija«.


Selektivan odnos


– S obzirom na stanje vladavine prava i odnos prema ratnim zločinima, posve je jasno na kojoj će se strani naći Hrvatska, ako što prije ne promijeni dosadašnji smjer – upozorila je sveučilišna profesorica prava.


Povjesničar Hrvoje Klasić ocijenio je da Hrvatska i njezina historiografija gaje »selektivan i tendenciozan« odnos prema Domovinskom ratu i ostavštini Haškoga suda. »Priznaje se samo ono što Hrvatskoj ide u korist, a odbacuje ono što ne ide«, dodao je, te poslijeratna društva u bivšoj Jugoslaviji nazvao »shizofrenim društvima«, jer su deklarativno antifašistička, dok u njima buja revizionizam i poricanje. Javno mnijenje, tvrdi Klasić, više ne oblikuju znanost i obrazovanje, nego »nogometaši, muzičari, influenceri, političari i opskurni intelektualci«.


– Čini se da ljudi ne žele čuti istinu. Argumenti znaju proizvesti čak i kontraefekt. Dok društvo ne postigne konzenzus da su ratni zločini neprihvatljivi, a u Hrvatskoj da je NDH bila zločinačka tvorevina, te dok ne dobijemo vlasti koje će takav civilizacijski konsenzus podržati i održavati, činjenice i istina neće imati utjecaja – ustvrdio je Klasić.


Dvodnevnu konferenciju »Pravda nakon Haaga« organizirali su Vijeće srpske nacionalne manjine grada Zagreba, Srpsko narodno vijeće, Centar za suočavanje s prošlošću Documenta i Centar za tranzicijsku pravdu Sense iz Pule. Na skupu je sudjelovao i tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Serge Brammertz, bivši glavni tužitelj Haškoga suda, koji je upozorio kako procesuiranje ratnih zločina i društveno suočavanje s nasljeđem rata nazaduje u cijeloj regiji.