Foto Reuters
Ako skoče kamate, zaduživanje Hrvatske će poskupjeti, proračun će morati odvajati više za vjerovnike, manje za plaće, mirovine... Ako Grčka uvede drahmu, morat će je devalvirati, možda i 50% u odnosu na euro, pa će pojeftiniti grčki proizvodi, ali i njihove turističke usluge
ZAGREB Hrvatski političari šturo su se proteklih dana izjašnjavali o Grčkoj, jer naša zemlja na dramatični razvoj zbivanja oko te zemlje gleda iz publike, pa ne može utjecati na ishod. Može se pripremati samo na neugodne posljedice. Međutim, još uvijek se ne zna hoće li sukob između europskih kreditora i grčkih vlasti završiti nekakvim dogovorom ili potpunim fijaskom, a teško je predvidjeti i prave razmjere potresa u Europi ako Grčka zaista bankrotira, napusti eurozonu i vrati svoju staru valutu – drahmu.
Domaći političari
Premijer Zoran Milanović nedavno je dao do znanja da Hrvatska ne očekuje probleme poput drugih zemalja, jer naša zemlja i nije članica eurozone. Nismo prihvatili euro. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić nije ovih dana želio izravno odgovoriti na pitanje pripremaju li hrvatske vlasti neke scenarije u slučaju izlaska Grčke iz eurozone, ali je upozorio da »takvi šokovi uvijek imaju utjecaja na tržište kapitala«. Dakle, Grčić ne isključuje mogućnost da se zbog događaja oko Grčke osjeti potres na tržištu kapitala, tako da porastu kamate na obveznice dužničkih država, pa i Hrvatske.Ako skoče kamate, zaduživanje hrvatske države će poskupjeti, a proračun će morati odvajati više novca za vjerovnike. Već sada se oko 10 posto državnog proračuna troši isključivo na otplatu kamata, pa svaki veći poremećaj na financijskom tržištu može dodatno podići izdatke. Ako više novca ode za kamate, manje će ostati za isplatu plaća, mirovina i ostalih proračunskih obveza.
Ubrizgavanje novca
Kakav će biti odgovor financijskih tržišta i burzi na krah pregovora između Grčke i Bruxellesa, vidjet će se tijekom ovog tjedna. Članice eurozone u subotu su najavile da će osigurati financijsku stabilnost u povodu događaja oko Grčke. Europska središnja banka (ESB) već od ožujka ubrizgava desetke milijardi eura u financijski krvotok eurozone, kako bi pomogla oporavku gospodarstva. Ta poplava jeftinog novca iz ESB-a ima za cilj i sprječavanje poskupljenja zaduživanja država i ublažavanje nervoze na financijskom tržištu.
Hoće li kamate skočiti, i u kojoj mjeri, teško je progonozirati. Dok je 2012. godine eurozonu potresala prva kriza, kamate Hrvatskoj skočile su na 7 do 8 posto, malo više nego Italiji ili Španjolskoj. Danas su kamate Hrvatskoj i drugim dužničkim zemljama drastično smanjene, a Hrvatskoj prepolovljene. Posljednjih tjedana, međutim, kamate Italiji, Španjolskoj, Portugalu i Hrvatskoj blago su porasle, našoj zemlji za oko 0,5 postotna boda – dok se očekivao dogovor oko Grčke.
Ako Grčka izađe iz eurozone, mogao bi biti pogođen hrvatski turizam. Ako uvede drahmu, Grčka će je morati snažno devalvirati, možda i 50 posto u odnosu na euro, procjenjuju stručnjaci. To znači da će pojeftiniti ne samo grčki proizvodi, nego i njihove turističke usluge, čime bi Hrvatska mogla dobiti snažnu konkurenciju i izgubiti dio gostiju.
– Grčki turizam mogao bi biti najveći dobitnik devalvacije jer bi tu zemlju učinio jeftinijim odredištem od Turske, Hrvatske i ostalih zemalja, napisao je nedavno američki Bloomberg. Britanski Channel Four smatra da bi Britanci u tom slučaju radije išli na odmor u Grčku, nego u Hrvatsku ili Bugarsku, koje sada slove kao jeftinija odredišta.
Povrata nema
Hrvatska neće imati izravnog novčanog gubitka ako Grčka izađe iz eurozone, koju čini 19 zemalja koje su prihvatile euro. Budući da nije članica eurozone, Hrvatska nije sudjelovala ni u financiranju zajedničkih europskih fondova, koji su proteklih godina korišteni za financijsko spašavanje Grčke od bankrota, pod uvjetom da provodi štednju. Ako bankrotira i ode iz eurozone, Grčka zasigurno neće članicama eurozone vratiti posuđeni novac. Slovenske su vlasti jučer objavile da će zbog mogućeg bankrota Grčke izgubiti oko 1,8 milijardi eura.
Najveći financijski gubitnik bit će Njemačka, koja je razmjerno svojoj snazi najviše uplaćivala u fondove za spašavanje posrnulih dužnika. Minhenski institut IFO izračunao je ovih dana da će Njemačka izgubiti 78,8 milijarda eura ako Grci ne budu platili dugove. No, taj institut smatra da bi ostanak platežno nesposobne Grčke u eurozoni bio još skuplji, a Njemačku bi stajao gotovo 80 milijardi eura. Međutim, sve posljedice mogućeg bankrota Grčke i njezina odlaska iz eurozone teško je unaprijed predvidjeti.
