ZAGREB Prošlog četvrtka osnovana je u Zagrebu Stranka međugeneracijske solidarnosti Hrvatske s predsjednicom Višnjom Fortunom. Višnja Fortuna, inače šefica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu u Zagrebu, bila je izabrana u Sabor kao članica HSU-a 2011. godine i kasnije je bila na listama koalicije koju je predvodio SDP.

Pretprošle je nedjelje osnovana Nova ljevica. Osnovali su je intelektualci, aktivisti civilnog društva, predsjednik je Dragan Markovina, a potpredsjednica Rada Borić.

Za ove dvije stranke proces registracije još nije okončan, inače bi trebale postati 319. i 320. politička stranka koje su registrirane od početka višestranačja u Hrvatskoj. A u ovoj još uvijek 2016. godini registrirane su čak 22 nove stranke, a s nove dvije – bit će ih 24. Prosječno su se osnivale po dvije svakog mjeseca. Tom velikom broju novih stranaka u 2016. pogodovali su prijevremeni izbori, a sada već i pripreme za lokalne izbore u svibnju 2017.

Dvostranačje slabi

Naravno, mnoge od onih 320 stranaka ugasile su se – njih 157. Dakle, aktivna je 161 stranka, plus Nova ljevica i SMSH, od toga je trenutačno 17 parlamentarnih stranaka.

Je li to mnogo ili malo stranaka u maloj, a tradicionalno napaćenoj zemlji? Pa, svakako je to puno, pa i previše stranaka. No, to je demokracija. Stranku je lako osnovati, može je osnovati 100 punoljetnih, poslovno sposobnih osoba. A stranci prestaje rad ako se utvrdi da je proteklo dvostruko više vremena od vremena utvrđenog statutom za održavanje skupa najvišeg upravnog tijela, a sjednica nije održana.

Sven Marcelić, sociolog sa zadarskog Filozofskog fakulteta, smatra da se najviše stranaka osniva zbog lokalnih interesa i lokalnih izbora. – A, s druge strane, dvostranačje ipak slabi. Vidimo u posljednje dvije godine da je nekoliko stranaka nastalo na ljevici. Laburisti, OraH, Radnička fronta, Naprijed Hrvatska, i novoosnovana Nova ljevica uskače u taj prostor – kaže Marcelić.

Možemo primijetiti da su dvije nove stranke u posljednjih godinu i pol učinile bum na nacionalnoj razini – Most nezavisnih lista, prije svih, te Živi zid. A obje su zapravo koalicije.

A kad gledamo popis 24 stranke nastale u 2016., tri su vezane uz Živi zid. To je Promijenimo Hrvatsku Ivana Lovrinovića, Snaga Gorana Aleksića te Jedina opcija. Nekoliko je braniteljskih stranaka i nekoliko lokalnih koje su išle na posljednje parlamentarne izbore. Tu je i nova stranka Srba u RH – Demokratski savez Srba – koja je isto tako bila na izborima, ali nije uspjela osvojiti mandat.

Osobni projekti

– Zakonodavni okvir potiče osnivanje novih stranaka. Stranku je lako osnovati, skoro lakše nego udrugu. Time se dobivaju privilegije. Ne moraju se skupljati potpisi za izbore, prema pravilima medijskog praćenja dobiva se javna pažnja – govori nam Nenad Zakošek, profesor s Fakulteta političkih znanosti.

Osnivaju ih oni koji se odcjepljuju od neke druge stranke, a nerijetko su stranke nečiji osobni projekti. Evo, posljednja osnovana stranka nastaje kao projekt Višnje Fortune, kao što su laburisti nastali kao projekt Dragutina Lesara. Ili Stranka rada i solidarnosti kao Bandićev projekt. Tako se zauzima određeni politički prostor, a stvaranje novih stranaka potiču i stranački raskoli – govori Nenad Zakošek.

Dvoji bi li dobro došlo da se registracija stranaka zaoštri, možda bi bilo potrebno imati više potpisa za osnivanje. No, sada bi bilo teško uvesti neku čvršću regulaciju stranaka. Ne može se realizirati niti zakonska odredba o 40 posto žena na izbornim listama.

Za Most i Živi zid Zakošek kaže da su obje protestne stranke, nastale iz pokreta. Nemaju jasnu strukturu. U Mostu ne funkcioniraju i nisu jasna upravljačka tijela stranke, nije jasna struktura, hijerarhija, nije jasno ni tko je član a tko nije. A u Živom zidu nastao je popriličan kaos. Kod protestnih stranaka još u većoj mjeri ne može se ostvariti agregacija interesa i stvaranje stranačkog programa – ističe Zakošek.