ZAGREB Od 19,2 milijarde kuna dospjelih, a neplaćenih računa hrvatskih poduzeća više od 14 milijardi kuna, odnosno 73, posto, odnosi se na Grad Zagreb i još pet županija Splitsko-dalmatinsku, Primorsko-goransku, Istarsku, Zagrebačku i Zadarsku. Čak 7,2 milijarde kuna skupila su zagrebačka poduzeća, dok su ona iz PGŽ-a na trećem mjestu s 1,2 milijarde kuna. Pet milijardi kuna dugova otpada na ostalih 15 županija. No, u svim županijama, osim Krapinsko-zagorske i Šibensko-kninske, iznos neplaćenih, a dospjelih obveza, pada već mjesecima, odnosno godinama. U odnosu na 2012. kada je iznos neplaćenih računa bio veći od 40 milijardi kuna, taj se iznos prepolovio, odnosno pao je u odnosu na prosinac te godine za 23 milijarde. Nelikvidnost se u državi smanjila i zbog toga što je dio onih koji su je generirali počeo plaćati svoje račune, ali i zbog provođenja predstečajnih nagodbi u kojem je veliki dio tih obveza otpisan ili pretvoren u vlasnički udio.

Zanimljivo, istovremeno je dug građana rastao pa je tako u dvije i pol godine povećan za više od 17 milijardi kuna i trenutačno su neplaćene obveze građana zbog kojih su pokrenute ovrhe veće od 40 milijardi kuna.

I dok u većini županija pada ukupan iznos duga, poduzeća koja su dužna i ne plaćaju svoje obveze duguju sve veće iznose. Prosječan je dug na razini cijele Hrvatske veći od 610 tisuća kuna i on je za pet posto veći nego u isto vrijeme prošle godine. Najveće dugove imaju poduzeća iz Zagreba i ona su u prosjeku dužna po 915 tisuća kuna. Tvrtke u Primorsko-goranskoj županiji u prosjeku duguju po 509 kuna i ona su svoj prosječan dug u odnosu na isto vrijeme prošle godine smanjila za 3,3 posto.

Najveći « doprinos« neplaćenim dugovima dala je djelatnost trgovine na veliko i na malo, na koje se odnosi pet milijardi kuna ili 26,2 posto ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje. Iza trgovine odmah slijedi građevinarstvo sa 3,9 milijardi kuna duga, što je više od petine ukupnih dugovanja. Prerađivačka je industrija na trećem mjestu, sa 2,2 milijarde kuna neplaćenih obveza, te djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane sa 1,5 milijardi kuna duga.