Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 24° 3n
Sutra: 24° 24° 3n
17. lipnja 2019.
Iva Maslovar

Dosadio joj uredski posao. Dala otkaz, a sad svi od nje naručuju ekološko povrće online

Foto Glas Istre
Foto Glas Istre
Autor:
Objavljeno: 14. prosinac 2018. u 23:22 2018-12-14T23:22:41+01:00

Iva Maslovar pokrenula je Broskvu, online platformu za distribuciju proizvoda lokalnih OPG-ova

PULA Ako niste u prilici utorkom otići u Šijanu na eko-tržnicu, friško, domaće i ekološki uzgojeno povrće u Puli odnedavno možete dobiti i na vlastitom kućnom pragu. Dovoljno je otići u web dućan Broskva, odabrati željene proizvode, odnosno košaricu punu verdure, koju će vam potom, tijekom dana, dostaviti Iva Maslovar, pokretačica projekta.

Iva surađuje s lokalnim OPG-ovcima - Sarvan, Čubrilo, Rojnić, Siljan, Krušvar, Farina Alessandro, Hlevnjak i Kampanjola eko-bira. Broskva ovdje služi kao platforma za distribuciju njihovih proizvoda. S OPG-ovcima je Iva svakodnevno u kontaktu. Uvijek zna što je tog dana friško. A s nekima je od njih, govori, bila u kampanji. Pomagala je kod uzgoja. Uvjerila se na svoje oči da doista ništa nije tretirano. I to bi, kaže, svakome savjetovala. Jer kada bi ljudi otišli na njivu i zaista vidjeli koliko je tu potrebno truda i rada, puno bi više cijenili organski uzgoj, smatra Iva.

Veći rizik

- Kupnja ekološki uzgojene hrana, osim što je dobra za zdravlje, podržava lokalne proizvođače. Ljudi se oduševe kad probaju. Odmah primijete razliku. A velika je, i u mirisu i okusu. Neke pute, recimo jabuke, ne izgledaju lijepo, brže će istruliti. Ali jedete pravu, prirodnu jabuku, kaže Iva.

U marketima, čisto za primjer pojašnjava Iva, prodaju već oboljele jagode. Pošpricaju ih svakakvim sredstvima dan prije nego što ih izlože na policama. Ta kemija ih prividno "izliječi", govori. Kod ekološkog uzgoja nema herbicida, pesticida i umjetnih gnojiva, nastavlja. Korovi se kod organskog uzgoja čupaju ručno. Bereš i čupaš, objašnjava Iva. Potrebno je daleko više vremena nego kod konvencionalnog uzgoja. Manji su prinosi, a sadnice i sjeme su već u startu skuplji. Rizik je veći. Ani Sarvan su, recimo, prepričava Iva, divlje svinje pojele lubenice. Cijeli urod u Loborici nestao je preko noći.

Ljudima je, govori Iva, organski uzgoj itekako privlačan. Međutim, cijene su uvijek problem. Dvije, tri ili pet kuna predstavljaju veliki izdatak za kućni budžet. Osim toga, priča, većini je blitva - blitva. Nije im jasno zašto je povrće i voće iz ekološkog uzgoja skuplje od onog na tržnici ili u Kauflandu.

No, veli, ako ste ikad kupili pomidor u nekom dućanu koji potom mjesecima nije mijenjao oblik, veličinu i strukturu, nije istrulio, znate o čemu pričam. Oni koji su, nažalost, imali nekog bolesnog u obitelji itekako znaju zašto je ekološki uzgoj skuplji, smatra Iva. Ljudi su, između ostalog, postali poprilično komotni. Lakše im je napraviti špežu u nekom centru, nego doći ujutro na tržnicu. Također, tu je uvijek taj kronični manjak vremena. Vječna žurba modernog, zaposlenog čovjeka.

Inače diplomirana ekonomistica, Iva je nakon 23 godine rada u osiguravajućoj tvrtki, prije dvije godine dala otkaz. Iako je tamo imala neku sigurnost, dobru plaću, dosta joj je bilo kancelarije, prisjeća se. Postalo je i više nego zamorno. Zasitila se sastanaka i uredskog načina života. Očekivala je da s bogatim radnim stažem neće imati problema na tržištu rada. Ali tamo su ju, prisjeća se, gledali kao da joj fali dvije godine do mirovine. Tata joj se, priznaje, zabrinuo. A nije ni njoj bilo svejedno. Tu su, ipak, i dvoje djece.

No, kako je već godinama volontirala u solidarnoj ekološkoj grupi i na eko-tržnici u Šijani, ideja o distribuiranju proizvoda lokalnih OPG-ovaca nametnula se, iako sasvim slučajno, potpuno prirodno. U kancelariju se, tvrdi, više nikad ne bi vratila. Iva priznaje da oduvijek voli zelenjavu. Oduvijek sadi bilje, poštuje poljoprivredu, a i sama, napominje, ima ruku za uzgoj.

Stalni kupci

Ljubav prema poljoprivredi rodila se još u vrijeme kad se u Rojcu pokušavao napraviti urbani vrt. Tada je počela čitati. Pridružila se ekološkoj grupi. Iva je ubrzo primijetila da puno njezinih prijatelja ne stiže na ekološku tržnicu utorkom. Sve je krenulo s njihovim molbama da im kupi pokoji krumpir, ciklu. Pokazalo se, zapravo, da mnogi ljudi u Puli za eko-tržnicu nisu ni čuli. A postoji već pet godina. Sve i da su htjeli kupovati ekološki, nisu znali gdje. Poljoprivrednicima, logično, puno znači što znaju da kupci postoje. Posredstvom Broskve ne moraju brinuti o narudžbama, niti trošiti vrijeme na dostavu. Jer, ističe Iva, povrće ne traje. Jednom kad se ubere, može se ili prodati, ili će uvenuti, istruliti. Nema treće opcije.

Broskva već ima stalne kupce, veli Iva. Tu su se posebice iskazale mlade mame. Nadalje, velika je potražnja za voćem. U Istri ga, napominje, nema dovoljno. Deficitarne su još i, govori Iva, kapula i mrkva.

- To svi troše u velikim količinama, na dnevnoj bazi. Sanji iz OPG-a Čubrilo su, recimo, bubice pojele mrkvu. I sad nema mrkve. To je taj rizik o kojemu je cijelo vrijeme riječ. Puno se kupuju blitva, špinat i krumpir, priča Iva.

A zašto baš Broskva? "Pa zato što je i Mate Balota volio broskvu!", zaključuje Iva. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka