ZAGREB Nakon što je kardinal Angelo Amato u rano proljeće 2014. godine iznenada izvijestio da se dogodilo čudo po zagovoru blaženog kardinala Alojzija Stepinca te da je ispunjen taj uvjet za njegovu kanonizaciju, o tome je obaviješten i Papa Franjo, a krajem travnja Amato je u intervjuu Novoj TV prognozirao da će kardinal Stepinac biti kanoniziran do kraja te 2014. godine. Ali, već početkom travnja 2014. patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej napisao je Papi osam stranica dugo pismo u kojem izražava čuđenje da se želi beatificirati Stepinca jer je on kontroverzna osoba.

Smatra da je podržavao NDH, da je nasilno pokrštavao pravoslavce, da je podržavao rasne zakone.

Razjasniti situaciju

Papa je ovo vrlo ozbiljno shvatio i odlučio je odgovoriti na to pismo. Čini se da je Papa tada odlučio da stane postupak kanonizacije dok se stvari malo ne pojasne. Taj je postupak obustavljen 24. lipnja 2014. godine, rekao je u svom predavanju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Filip Vučak, donedavni hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici.

Kasnije su i srpski predsjednik Tomislav Nikolić te Irinej, još jednom, pisali Papi. Papa Franjo je tada počeo razmišljati o zajedničkom povjerenstvu Katoličke crkve i SPC-a da bi se rasvijetlili odnosi i događaji u Drugom svjetskom ratu i uloga Stepinca.

Neki hrvatski prelati su za to saznali pa su nastojali Papi sugerirati da to ne čini. No, on nakon što je u studenom 2014. primio nuncija iz Beograda Antoninija, bez daljnjih konzultacija konačno je odlučio o osnivanju zajedničkog povjerenstva, a za svog povjerenika imenovao kardinala Kurta Kocha koji je na čelu Papinskog vijeća za promociju jedinstva kršćana. U veljači 2015. Koch je posjetio Srbiju, bio kod Irineja i uručio mu Papinu odluku o osnivanju zajedničke komisije čiji je cilj da se zajednički prouči o svemu što se događalo između Hrvata i Srba u toku Drugog svjetskog rata te da se osvijetli uloga Stepinca u cilju njegove kanonizacije. Smisao je »zajedničko čitanje povijesti« i »pročišćenje memorije«. SPC je pozitivno reagirao na ovu inicijativu.

I hrvatski biskupi su bili u Vatikanu u srpnju 2015. ali nije ih primio Papa nego kardinal Koch. Za divno čudo, kaže Vučak, HBK je odlučila da o tome ne obavijesti javnost. Oservatore Romano je tek u siječnju 2016. obavijestio o tome da su naši biskupi bili u Vatikanu. U rujnu 2015. kad je Nikolić bio kod pape, Franjo mu je rekao da mu se ne žuri s beatifikacijom Stepinca.

Premijerov posjet

Kako je rekao Vučak, ovo je drugi slučaj zaustavljanja kanononizacije. Postoji sličan slučaj jednog francuskog franjevca čiji je postupak kanonizacije zastao u vrijeme smrti Ivana Pavla II a onda su iscurili neki njegovi spisi s kraja 19. stoljeća za koje je ocijenjeno da su antisemitski pa je cijela procedura odgođena do daljnjeg.